MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,4 posto, oslabivši treći dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 1,7 posto.

Negativno na azijska tržišta utječe jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena nafte.

Cijena barela na američkom tržištu potonula je jučer 7,1 posto, što je njezin najveći dnevni gubitak u posljednje dvije i pol godine. Jutros je skliznula daljnjih 0,5 posto, na 55,40 dolara, nedaleko najniže razine u godinu dana.

Na londonskom je tržištu, pak, cijena barela, nakon jučerašnjeg potonuća za 6,8 posto, jutros oslabila daljnjih 0,2 posto, na 65,35 dolara, blizu najniže razine u osam mjeseci.

Cijene su nafte već tjednima pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od rasta proizvodnje ′crnog zlata′ u SAD-u i nekim drugim najvećim svjetskim proizvođačima, dok se, s druge strane, rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, što znači da bi mogla oslabiti potražnja za energentima.

Od početka listopada, kada su dosegnule najviše razine u četiri godine, cijene su nafte potonule gotovo 25 posto.

A na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava ukazuje jutros objavljeni podatak o padu japanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Doduše, to je ponajviše posljedica prirodnih katastrofa, koje su ljetos pogodile Japan i potisnule izvoz i potrošnju, pa analitičari očekuju oporavak već u tekućem tromjesečju.

No, pitanje je koliko će taj oporavak biti snažan, s obzirom na usporavanje rasta globalnog gospodarstva, trgovinske tenzije i jačanje protekcionizma.

Ni svježi podaci iz Kine nisu baš blistavi. Doduše, industrijska proizvodnja i kapitalne investicije porasli su u prvih 10 mjeseci ove godine više nego što su analitičari očekivali, no podbacio je rast potrošnje i kreditiranja.

Zbog toga se na kineskim burzama jutros trguje vrlo oprezno, pa indeksi balansiraju između pozitivnog i negativnog područja.

U takvom okruženju ulagače na azijskim burzama nisu osobito ohrabrile ni vijest o nastavku trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, kao ni napretku po pitanju brexita.

A na valutnim je tržištima dolar jutros ponešto oslabio, nakon što je danima jačao i prema košarici valuta dosegnuo najvišu razinu u 16 mjeseci.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,05 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,58 bodova.

Pritom se tečaj američke u odnosu na japansku valutu stabilno kreće oko 113,95 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1240 na 1,1305 dolara.

Pozitivno je na euro utjecala jučerašnja vijest da su Europska unija i Velika Britanija usuglasile nacrt sporazuma o brexitu, koji će premijerka Theresa May u srijedu predstaviti ministrima.

No, veći uspon eura onemogućuje nastavak sukoba između Bruxellesa i Rima u vezi talijanskog proračunskog deficita.