Očekuje se da će vijest o propasti 'posla stoljeća' domaćeg građevinskog konzorcija u Crnoj Gori danas negativno utjecati na građevinski sektor na Zagrebačkoj burzi, što će povući burzovne indekse u minus.

Od 10 analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u anketi, njih devetoro danas očekuje pad Crobexa, a jedan stagnaciju.

Crobex indeks jučer je ojačao 0,21 posto, na 2.149 bodova, dok je Crobex10 porastao 0,48 posto, na 1.146 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 15,7 milijuna kuna, što je oko 1,5 milijuna više nego prethodnoga dana.

"Zbog propasti 'posla stoljeća' domaćeg građevinskog konzorcija u Crnoj Gori, danas nas očekuje pad indeksa na domaćem tržištu, a najviše će na udaru prodaja biti dionice IGH i Tehnike. Moguće je da ostatak tržišta i ne prati korekciju naniže cijena spomenutih građevinskih dionica, jer bi se kapital mogao seliti iz njih u druge sektore. U svakom slučaju, izgledni su veći volumeni trgovanja", ističe Matko Bošković, broker i investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki To One.

Jučer nakon zatvaranja burze pristigla je razočaravajuća vijest iz Crne Gore. Tamošnji savjet za izgradnju autocesta predložio je vladi Crne Gore da raskine koncesijski ugovor za gradnju autoceste Bar-Boljare s hrvatskim konzorcijem. Zaključio je, naime, da dokumentacija koju je dostavio hrvatski konzorcij nije u skladu s ugovorom o koncesiji.

Savjet je vladi preporučio da se odmah počnu razgovori s drugorangiranim ponuđačem, grčko-izraelskim konzorcijem HCH Actorom, te da ti pregovori ne bi trebali trajati dulje od mjesec dana. Crnogorska vlada službeno će se očitovati o tome na sjednici u četvrtak.

"Loša vijest iz Crne Gore danas će vjerojatno zasjeniti sve ostalo, od sentimentna na globalnom tržištu do makroekonomskih pokazatelja", zaključuje Bošković.

Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago porasle, a trgovalo se oprezno jer posljednji makroekonomski podaci ne ukazuju na ubrzanje oporavka američkog gospodarstva, pa ulagači ne žele previše riskirati uoči izvješća o zaposlenosti, koje će biti objavljeno u petak i koje bi moglo usmjeriti tržište.

I na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, a ponajviše u rudarskom sektoru jer je dolar oslabio zahvaljujući nadi ulagača da će uskoro biti riješena grčka dužnička kriza.

"Američko i ostala najvažnija svjetska gospodarstva sporo se oporavljaju, pa nije ni za očekivati znatniji rast cijena dionica. Na domaćem tržištu, pak, vijest iz Crne Gore danas će definitivno imati negativnog odjeka. Špekulativni ulagači koji su kupovali IGH i Tehniku, zbog očekivanja da će biti zaključen konačni ugovor sa crnogorskom vladom o izgradnji autoceste, htjet će se povući", kaže Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik Centar banke.

Od ostalih vijesti izdvaja se da su Hrvatska i Rusija u utorak u Moskvi, nakon završetka razgovora premijera Vladimira Putina i Jadranke Kosor, potpisale Sporazum o suradnji u izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju RH koji će omogućiti uključivanje Hrvatske u plinovod Južni tok.

"Zasad nemamo ključne detalje o tom sporazumu, od toga koje će kompanije sudjelovati u projektu, do toga hoće li Hrvatska dobiti magistralni pravac plinovoda ili samo krak za opskrbu. Ujedno, poslovično smo spori u realizaciji takvih projekata, što nam govori i sudbina projekta LNG-a na Krku, stoga nije za očekivati da će energetski sektor danas privući veću pozornost ulagača", navodi Vorkapić.

Od makroekonomskih pokazatelja, danas će Državni zavod za statistiku (DZS) objaviti izvješća o prometu u trgovini na malo i industrijskoj proizvodnji u siječnju, koji će malo pojasniti kakva je situacija u domaćem gospodarstvu na početku ove godine.

Šest makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjuje da je u siječnju u odnosu na isti lanjski mjesec pad prometa u trgovini na malo iznosio između 7,5 i 11 posto. U prosjeku, očekuju pad od 10,4 posto.

Dok se očekuje daljnji pad potrošnje, čini se da industrijska proizvodnja ulazi u fazu stabilizacije. Šest makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine očekuje u prosjeku pad industrijske proizvodnje za 1,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što bi predstavljalo ublažavanje pada, s obzirom da je mjesec dana prije proizvodnja oslabila za 5,8 posto.

Moguć je čak i blagi rast proizvodnje na godišnjoj razini, smatra nekoliko makroekonomista, jer je u prvom mjesecu 2009. godine proizvodnja potonula više od 14 posto, pa bi, zbog niske baze, proizvodnja u siječnju ove godine, nakon 15 mjeseci neprestanog poniranja, mogla zabilježiti rast.