Tko bude radio pet godina dulje, imat će 20,4 posto veću mirovinu, a može lako izvući i dodatni novac od poslodavca.

Uspjeh sindikalne incijative koja je prikupila više od 750.000 potpisa protiv rada do 67. godine ne samo da je natjerao Vladu na povlačenje nego bi mogao donijeti i nevjerojatnu novu pogodnost radnicima.

Vlada je pod pritiskom u hitnu proceduru pustila cijeli paket zakona kojim se regulira odlazak u mirovinu sa 65 godina, ali ključna razlika je da su ostavili i odredbu da onaj tko želi, može raditi i do 68. godine. Dosad je za rad iznad 65. godine bio potreban konsenzus radnika i njegova poslodavca. Ako se ne mogu dogovoriti, radnik bi otišao u svoju mirovinu, a poslodavac zaposlio nekog mlađeg.

Ali izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koje vodi mladi ministar Josip Aladrović, moć pregovaranja o radu nakon 65. godine prelazi u ruke radnika. I to tako da bi nakon 65. godine mogli otići u svoju redovnu mirovinu, a još će dobiti i otpremninu. Ako ostanu raditi do 68. godine, mogu u ekstremnom slučaju provesti i većinu od te tri godine na bolovanju. Sve bi trebao platiti poslodavac, a država neće imati nikakav trošak.

Poslodavci su ogorčeni takvom odredbom, a sindikati kažu da su poslodavci dosad tjerali radnike na njihovu štetu u prijevremenu mirovinu, pa će sad biti ispravljena nepravda.

Ugovor prestaje tek u 68. godini

No svakako da u ovom trenutku radnik sa 65 godina života i 15 godina staža ide u mirovinu bez ikakve otpremnine. A ako ostanu zakonske izmjene koje je predložila Vlada, trebao bi dobiti dodatni novac.

Kako je do toga došlo? Vlada je po novom propisala da se u mirovinu ide sa 65 godina, ali u tim godinama radniku ne prestaje odmah vrijediti i ugovor o radu, kao dosad. Ako radnik želi, može ostati raditi do 68. godine. Ako i poslodavac treba radnika, sve je u redu. Ali ako poslodavac ne želi radnika, onda tu nastaje problem za poslodavca.

I danas je radnik mogao ostati do 67. godine, ali samo ako je takav dogovor poslodavca i radnika. Ugovor je prestajao u 65. godini. Sad odlučuje samo radnik, a ugovor o radu automatizmom se prekida tek sa 68 godina života radnika. To znači da, ako poslodavac želi da radnik ode sa 65 godina, mora raskinuti ugovor, a to podrazumijeva otpremnine i sve druge troškove koji bi mogli nastati. Jer radnik ne mora prihvatiti otpremninu koja je predložena, a tad su moguć i sudski postupci - upozorava Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavavaca (HUP).

Dakle, potpuno pojednostavljeno: Dovoljno je da radnik koji ima 65 godina i uvjete za mirovinu samo izrazi želju da bi radio i, ako ga poslodavac ne želi, mora dobiti otpremninu.

Naravno da su u tom slučaju moguće zlouporabe. Ali ipak, uglavnom puno jače ugovore imaju oni koji rade u državnoj i javnoj službi nego kod privatnika. Vlada pokušava smanjiti broj zaposlenih i prirodnim odljevom, a sad to više neće moći bez dodatnog troška. Svaki službenik koji bi ostao i ne želi u mirovinu sa 65 godina morat će dobiti i otpremninu.

To će biti ogroman trošak i za državu. Apeliramo da se ta odredba, koje nema nigdje u svijetu, izmijeni. Mi ne želimo tjerati radnike u mirovinu, ali želimo da se o duljem radu suglase i radnik i poslodavac - kaže Majetić.

Zlouporabe bolovanja

Ali ni tu nije kraj nelogičnostima u ovom paketu zakona, upozorava Majetić.

Ako je radnik na bolovanju, prva 42 dana su na trošak poslodavca. A nakon toga trošak preuzima država.

Ali nakon 65. godine država više ne plaća niti dan bolovanja nego je sve na trošak poslodavca. Ako se već to mijenja i dopušta rad do 68. godine, onda bi trebalo izmijeniti i zakon tako da država sudjeluje u tim troškovima, drže poslodavci.

Inače vam se zaista može dogoditi da netko bude na dugotrajnom bolovanju jer mu je to isplativije nego da prima mirovinu, a sve snosi poslodavac - zaključuje Majetić.

Vlada je inače izmjenama zakona odlučila i smanjiti kažnjavanje radnika ako idu u prijevremenu mirovinu. Prije sakupljanja potpisa za referendum, pet godina prijevremenog umirovljenja su kažnjavali stalnim umanjenjem mirovine za 18 posto. Sad to opet vraćaju na 12 posto. S druge strane, oni koji rade dulje za svaki mjesec mogu dobiti 0,34 posto višu mirovinu, što za pet godina znači 20,4 posto višu mirovinu.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da mu nije jasan stav poslodavaca i njihova pobuna protiv predloženih izmjena. Pogotovo jer su oni sami zagovarali rad do 67. godine, ali je i čitav niz njih, kaže, tjerao radnike u prijevremene mirovine jer im više nisu trebali.

I sad su poslodavci nudili otpremnine da radnici iznad 60 odu u mirovinu. Time su oni trajno imali niža primanja u mirovini. A onda su ih poslodavci uzimali na pola radnog vremena sa znatno manjim pravima radnika. Oni bi zadržali radnika kad im se svidi, a ne kad ne bi.

Sever: Moraju platiti

Kad je dulji rad u potpunosti išao na teret radnika, onda su na to gledali blagonaklono, sad kad i oni trebaju sudjelovati, onda nisu za njega. Poslodavci bi trebali, po meni, uz otpremnine uplaćivati i u posebni fond iz kojeg bi se onda kompenzirala radniku kojeg su otjerali u mirovinu trajno umanjena primanja - kaže Sever.

Što se tiče bolovanja, sindikalac također kaže da poslodavci bezrazložno paničare jer je ministar Josip Aladrović obećao izmijeniti i taj zakon.

To moraju uskladiti da država sudjeluje i u trošku bolovanja radnika koji ostaju raditi do 68. godine - kaže Sever.

Pitali smo za komentar ovih kritika Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, no nismo dobili konkretan odgovor na zamjerke poslodavaca što se tiče otpremnina. Citirali su nam trenutačne zakone, kad radnik ima pravo na otpremninu, ali bez ulaženja u novi moment, koji su sami predložili: da ugovor o radu po njihovom prijedlogu prestaje u 68. godini.

S druge strane, potvrdili su da će biti izmijenjen zakon o zdravstvenom osiguranju koji regulira bolovanje. Ali nisu odgovorili koliko država planira sudjelovati u trošku bolovanja zaposlenih starijih od 65 godina koji su odlučili raditi.