Želeći iskoristiti povoljnu situaciju na financijskim tržištima Grad Zagreb i Zagrebački holding već su nekoliko puta započinjali razgovore o prijevremenom refinanciranju najvećeg komada duga gradskog holdinga - 300 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna vrijednog izdanja desetogodišnjih obveznica iz 2007. U sklopu šireg financijskog pospremanja još je prije dvije godine s pripremama te operacije krenuo Slobodan Ljubičić, tadašnji čelnik ZG Holdinga.

No, iste je godine zbog istraga podnio ostavku pa je taj posao pao u drugi plan, ostavljen nasljedniku. Dejan Fičko je, međutim, na mjestu šefa Holdinga lani bio dovoljno tek da stigne najaviti da je novoj upravi "na prvom mjestu refinanciranje obveznica". Taj posao napokon će se, čini se, odraditi. Prema izvorima bliskim gradskim vlastima, plan je da se taj obveznički dug riješi prije ljeta. Dakle, godinu dana prije dospijeća, odnosno prije nego što taj dug postane kratkoročni. Pripreme su povjerene dvjema vodećim bankama u Hrvatskoj, Zagrebačkoj i Privrednoj. Iz Uprave Zagrebačkog holdinga na naš upit nismo dobili odgovor. No, iznoseći niz mjera financijskog restrukturiranja koje su poduzete od 2013. kad je Holding pod upravom Ive Čovića bio doveden u "stanje predstečaja" predsjednica Uprave ZGH-a Ana Stojić Deban još jesenas je kao korak koji slijedi najavljivala i refinanciranje obveznice.

Investicijski bankari Zabe i PBZ-a tek će nakon pomnih analiza Holdingu predložiti po njima optimalan način na koji će se to odraditi. Dakle, hoće li to biti izdanje domaćih obveznica, euroobveznice ili pak kreditni aranžman, trebalo bi se znati za približno dva mjeseca. Utoliko je još prerano govoriti i bi li se u opciji eurobonda aranžerski krug širio ili bi se za uspješan plasman Zabi i PBZ-u samo pridružile njihove matične banke.  Jednako tako, teško je reći koliko će na konačan izbor financijskog instrumenta u preslagivanju duga utjecaja imati obilna (sve obilnija) likvidnost u domaćem bankarskom sustavu te manjak kvalitetne kreditne potražnje. Kako bilo, više zahvaljujući spletu okolnosti nego namjeri ili vizionarstvu dosadašnje bi odugovlačenje Holdingu moglo čak ispasti isplativo. Jer, u međuvremenu se i njegova krvna slika dodatno poboljšala, što je jesenas potvrdila i rejting agencija Standard&Poor′s podizanjem kreditnog rejtinga Holdinga (s B na B+).

S&P-ovi analitičari to su obrazložili u prvom redu procesom restrukturiranja i poboljšanom likvidnošću društva. Nizom mjera financijske konsolidacije pokrenutih još Ljubičićevim dolaskom (tj. povratkom) u ZGH 2013. dug je smanjen za 1,6 milijardi kuna, podsjetila je Deban tom prilikom. S&P je pak vezano uz reprogramiranja kratkoročnih i dugoročnih obveza apostrofirao komotnu situaciju s likvidnošću (više od 300 milijuna kuna gotovine na računu plus stotine milijuna na raspolaganju po osnovi dugoročnih kreditnih linija). Financijski rezultati poslovanja za 2015. još nisu poznati, ali tijekom 2014. (što je bila prva godina nakon izdvajanja nekih podružnica) sam ZGH je iskazao 17 milijuna kuna dobiti, a na razini grupe 38 milijuna. Sve u svemu, jesenas su u S&P-u konstatirali da veći financijski izazovi i moguće poteškoće za ZGH slijede tek 2017. kad na naplatu dolazi gotovo tri milijarde kuna obveza.

Prema svemu sudeći, od toga će se više od dvije trećine riješiti već za tri-četiri mjeseca. Dug Zagrebačkog holdinga kao dio šire definicije duga Grada Zagreba nedavno je bio i tema jednog znanstvenog rada objavljenog početkom ove godine u Ekonomskom pregledu. Tema rada je zapravo ocjena održivosti duga Zagreba "metodom međuvremenskog proračunskog ograničenja", ali on daleko više intrigira zbog činjenice da ga potpisuju SDP-ov žestok kritičar Milana Bandića Davor Bernardić i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Taj autorski tandem napravio je i projekcije uže i šire definicije duga Grada (bez i sa Holdingom), no kako to nerijetko biva u znanstvenim radovima, scenariji se referiraju na prilično neažurne podatke u o stanju duga: rujan 2013. za Grad te 2012. za Holding. "Kako bi mogao provesti velike gradske investicijske projekte, ZGH je morao povećati svoje zaduženje", a to je, kako stoji u članku, rezultiralo s 15,2 milijarde kuna duga Holdinga, odnosno u terminima BDP-a Grada 14,4 posto.

Grad Zagreb je, kažu, njegov vlasnik pa će i u slučaju da Holding ne bude u stanju ispunjavati svoje financijske obveze morati preuzeti otplatu, ističu autori. Stoga su u analizu održivosti proračunskih kretanja Grada Zagreba uključili i dug najvećeg komunalnog poduzeća u zemlji. Tako definiran dug Zagreba je u terminima BDP-a Grada na kraju 2012. iznosio 17,8 posto BDP-a Grada. A na temelju prosječne stope BDP-a Grada te njegovih proračunskih deficita u razdoblju od 2002. do 2013. dvojac je napravio i nekoliko dugoročnih scenarija održivosti duga. Ukratko i pojednostavljeno, zaključili su da bi Grad Zagreb dugoročno trebao ostvarivati primarni proračunski suficit od 0,1 posto kako se tekuća razina zaduženja ne bi povećavala.