U kompaniji Ericsson Nikola Tesla službeno je obilježen uspješan završetak dva projekta sufinancirana sredstvima Europske unije iz Operativnog programa „Regionalna konkurentnost 2007.-2013." u okviru natječaja RC.2.2.08 „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije".

Oba projekta, ukupne vrijednosti gotovo 11 milijuna kuna (svaki po 5,4 milijuna kuna) trajala po 16 mjeseci tijekom kojih su sudionici projekata pokazali kako učinkovita kolaboracija znanstveno istraživačke zajednice i gospodarstva može dati kreativne i višestruko upotrebljive rezultate čija je vrijednost prepoznata i izvan naših granica. Nositelj projekta „Integrirani hardversko-softverski sustav za praćenje mikrolokacijskih parametara stanja okoliša" (IPPSO) je Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), a projekta „Informacijska i komunikacijska tehnologija za generička i energetski učinkovita komunikacijska rješenja s primjenom u e-/m-zdravstvu" (ICTGEN) zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), dok je zajednički industrijski partner na oba projekta kompanija Ericsson Nikola Tesla.

Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikola Tesle, istaknula je kako je ta kompanija strateški usmjerena na područja poput zdravstva i okoliša te na suradnju s visokoškolskim institucijama. - U e-zdravstvu smo prisutni već desetak godina. U Hrvatskoj imamo razvojno-istraživački centar (R&D) s preko tisuću zaposlenih stručnjaka koji je jedan od najboljih u Ericsson grupi. Lani smo u zaposlili više od 430 ljudi ode čega najviše u R&D-u. U zadnjih pet godina zaposlili smo više od 1500 ljudi. No, susrećemo se s brojnim izazovima da bi zadržali mlade stručnjake u Hrvatskoj i da bi u tome uspjeli svi dionici moraju biti uključeni u ta nastojanja. Ključna je zajednička suradnja privatnog i javnog sektora na stvaranju povoljne investicijske klime i u ubrzanju procesa od inovativne ideje do realizacije - rekla je Kovačević.

Na potrebu suradnje gospodarstva i javnog sektora ukazali su i predstavnici ostalih institucija uključenih u ove projekte. Dekan FER- a Mislav Grgić istaknuo je kako je upravo ta suradnja jedan od ključnih faktora za uspjeh tog fakulteta. Osim ovog projekta FER je uključen u još tri projekta sufinancirana novcem iz EU fondova ukupno vrijedna preko 20 milijuna kuna. - Još nemamo prihvaćenu Strategiju pametne specijalizacije koja je preduvjet za povlačenje sredstava za istraživačko-razvojne projekte u razdoblju od 2014.-2020. i jasno je kako već kasnimo - istaknuo je Grgić istaknuvši kako FER sa svojim znanjem i iskustvom iz prethodnih natječaja stoji na raspolaganju svim institucijama.

Na prigodnoj konferenciji za medije, okupljenima su se još obratili pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Krešo Zadro, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode za klimatske aktivnosti, održivi razvoj, zaštitu zraka, tla i mora Marija Šćulac Domac te ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Nataša Mikuš Žigman. Aktivnosti IMI-ja od šireg društvenog interesa ukratko je predstavila njegova ravnateljica Ana Lucić Vrdoljak, Integrirani hardversko-softverski sustav za praćenje mikrolokacijskih parametara stanja okoliša okupljenima su ukratko predstavili voditelj projekta Ivica Prlić i Zvonko Brabenec, voditelj projekta na strani partnera, dok je o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za generička i energetski učinkovita komunikacijska rješenja s primjenom u e-/m-zdravstvu govorila koordinatorica projekta Maja Matijašević u suradnji s Darkom Huljenićem, industrijskim koordinatorom projekta.

Kada je riječ o danas predstavljenim projektima, jedan od temeljnih ciljeva IPPSO projekta je prijenos (tehnoloških) znanja korisnika o načinu i validaciji mjerenja zračenja i ostalih fizikalnih parametara u okolišu na industrijskog partnera u projektu. Svaka od strana je u projekt ušla sa svojim jedinstvenim inovacijama i znanjima koja se međusobno nadopunjuju te zajedno stvaraju potpuno novi i inovativni koncept u području udaljenog registriranja i praćenja mikrolokacijskih parametara stanja okoliša. Cilj projekta, u užem smislu, bilo je industrijsko istraživanje mogućnosti stvaranja pouzdanog sustava za udaljeno registriranje, praćenje i validaciju najmanje pet raznovrsnih parametara stanja okoliša na velikom broju lokacija s težištem na zračenju te njegova tehnička i sigurnosna provjera. Sama činjenica objedinjavanja/integracije praćenja parametara okoliša s različitih senzora (u konkretnom slučaju za elektromagnetsko zračenje - UV, VF, RF...) potencijalno znači i dodatnu mogućnost nadzora nad ljudskim djelovanjem na okoliš i u okolišu. Projekt potvrđuje da se aktivnosti u okolišu mogu znanstveno validirati već u početnoj senzorskoj elektroničkoj platformi razvijenoj kod korisnika teM2M umrežavanjem objediniti na jednom regulatornom mjestu odakle se, uz sigurnosne dozvole, mogu neprekidno pratiti, prikladno obrađivati te koristiti za nadzor zagađivanja ili za buduća planiranja gospodarskih aktivnosti u okolišu. Sve navedeno tek je jedan dio mogućnosti koje, kroz partnerstvo znanosti i gospodarstva, projekt IPPSO još potencijalno donosi u budućnosti.

Cilj ICTGEN projekta je bio poboljšati kapacitet Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva za transfer tehnologije i komercijalizaciju u istraživačkim područjima: složene ICT usluge e-zdravstva i m-zdravstva te višemedijske i druge umrežene usluge; programski upravljana mreža za dostavu ICTusluga, uz heterogene mrežne tehnologije te energetska učinkovitost mrežnih resursa i kvaliteta usluga; kroz industrijsko istraživanje te transfer znanja s ciljem stvaranja novog znanja i oblikovanja generičkih komponenti informacijskih i komunikacijskih rješenja u navedenim područjima.

Rezultati projekta su dizajn rješenja za integraciju i interoperabilnost elektroničkog zdravstvenog kartona (engl. Electronic Health Record - EHR) prema slikovnim/radiološkim sustavima elektroničkog (e-)zdravstva te sustavima mobilnog (m-)zdravstva; generičke komponente programski upravljane mrežne infrastrukture za dostavu ICT usluga uz optimalnu iskustvenu kvalitetu s motrišta korisnika; optimiranje energetske učinkovitosti elemenata programski upravljane mrežne infrastrukture, zasnovano na modelu i na rezultatima mjerenja (kućnog) okruženja osobe, prikupljenih mrežom senzora; izgradnja laboratorijskog integriranog demo-okruženja programski upravljane mreže i aplikacijskih poslužitelja te mjerenje i analiza performansi.