Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je procvjetala trgovina na specifičnom tržištu vrijednom gotovo 60 milijardi kuna na kojem su glavni sudionici banke sa svojim lošim kreditima i specijalizirane tvrtke koje vrebaju prilike za dobru zaradu.

Na neformalnim tržištima trguje se različitim oblicima dugova, od onih koji su tek dospjeli na naplatu do onih kojima je davno istekao rok naplate. Pritom cijena duga ovisi o kredibilnosti dužnika, sredstvima osiguranja i roku dospijeća pa vrijedi pravilo ′što je dug teže naplativ to je jeftiniji′.

Tržište dospjelih dugova u Hrvatskoj krajem veljače bilo je vrijedno gotovo 60 milijuna kuna od čega su 22 milijarde bili dugovi tvrtaka, a 37,3 milijarde dugovi građana. Najviše nenaplativih dugova, oko 45 milijardi kuna, drže banke, a radi se o tzv. lošim kreditima.

Premda je većina tih kredita osigurana hipotekama i drugim instrumentima osiguranja plaćanja, banke su sklonije prodaji takvih kredita nego prisilnoj naplati.

Tako se u posljednje vrijeme u dnevnim novinama sve češće mogu vidjeti oglasi u kojima banke pozivaju zainteresirane kupce na iskazivanje interesa za kupnju potraživanja.

Popusti na loše kredite od 20 do 80 posto

U jednom takvom, koji je nedavno osvanuo u Jutarnjem listu, Zagrebačka banka prodaje tražbine koje prema poslovnim knjigama na dan 31. ožujka iznose 7,6 milijuna eura po minimalnoj cijeni od 4,6 milijuna eura.

S obzirom na to da u ovom slučaju Zaba prodaje glavnicu od 7,6 milijuna eura uz diskont od gotovo 40 posto jasno je da se radi o problematičnim kreditima.

U ponudama banka obično se nude paketi koji sadrže veći broj kredita sličnih karakteristika, a odabranim kupcima omogućeno je da, prije podnošenja obvezujućih ponuda, provedu dubinsku analizu ponuđenog portfelja, kao bi mogli odrediti cijenu. Ovisno o rizičnosti portfelja, diskonti se kreću od 20 do 80 posto. 

Nakon kupnje potraživanja, novi vlasnici preuzimaju naplatu kredita i o tome obavještavaju dužnike, a banka može osloboditi dio rezervacija, ovisno o postignutoj cijeni.

Dužnici mogu profitirati, ali prijeti im brža ovrha

Za dužnike promjena vjerovnika ne mijenja puno na stvari. Oni i daljem moraju otplaćivati svoj kredit, a novi vjerovnik ne može mijenjati uvjete kredita na njihovu štetu. Ponekad dužnici mogu i profitirati budući da novi kreditor ima više prostora za ustupke, pogotovo ako je potraživanja kupio uz značajan popust.

Primjerice, ako otkupi tražbinu za 50 posto nominalne vrijednosti, dužnicima može značajno olakšati uvjete otplate a da još uvijek dobro zaradi na svojoj investiciji.

S druge strane, ako i nakon odobrenih ustupaka ne uspije naplatiti dug redovnim putem, novi kreditor neće prezati od korištenja svih sredstava prisilne naplate koje mu stoje na raspolaganju.

U četiri godine prodano 12,8 milijardi kuna loših kredita

Prema podacima HNB-a, u protekle četiri godine banke su prodale loših kredita nominalne vrijednosti 12,8 milijardi kuna, a najveći dio odnosi se na restrukturiranje imovine banke Hypo prenošenjem na povezane tvrtke.

U posljednje vrijeme pojačan je interes specijaliziranih agencija i fondova za kupnju toksičnih kredita pa sve više banka odlučuje utržiti neperspektivnu imovinu o čemu svjedoči podatak da je samo u zadnjem kvartalu 2015. prodano 1,7 milijardi kuna loših kredita.

Na domaćem tržištu prisutno je dvadesetak tvrtaka za otkup potraživanja, pri čemu se neke pretežno bave otkupom nedospjelih potraživanja, tzv. faktoringom, a neke su više usmjeren na otkup dospjelih potraživanja uključujući i loše bankovne kredite.

Među aktivnijim su igračima na tržištu dugova Prvi faktor, EOS Matrix i B2 kapital, a među bankama koje se prodajom rješavaju loših kredita prednjače Splitska banka, Erste i Zagrebačka banka.