Bez ikakvog obrazloženja Zagrebačka je banka povećala većinu naknada za korištenje paketa usluga svojih klijenata čak 50%! Optimum paket umjesto 20 sad je 30 kn, ekspert je s 40 skočio na 60, senior lepeza s 10 na 15, moderni platni asistent s 20 na 30 kuna, a nešto je manje poskupjela studentska lepeza koja umjesto 5 sada stoji 7 kuna mjesečno, što je rast od 40%. Istina, za seniore je paket proširen m-zabom i dvije besplatne transakcije, a platni asistent uključuje i izdavanje MasterCarda, no drugih pogodnosti i opravdanja za ovakvo, iznimno visoko poskupljenje nema.

Banka je istodobno ukinula i klasičnu, obiteljsku i obitelj plus te senior lepezu i ti se paketi više neće moći ugovarati, ali ih postojeći korisnici i dalje mogu imati. Poskupili su i niz drugih pojedinačnih naknada, uglavnom za 50%, uveli naknadu za oštećenje ili gubitak tokena od 60 kn koja se dosad nije plaćala, no pojeftinili su naknadu za trajni nalog za obročno plaćanje s 1 na 0,2% iznosa. Nove tarife vrijede od 20. rujna, a klijente su o izmjenama obavijestili dva mjeseca ranije, kako kažu, uobičajenim kanalima.

Naknade su povećale i neke druge banke: RBA od srpnja za flexi plus pakete, od 7 do 34%, pa sad flexi start stoji 29 umjesto 22 kn (31% rasta cijene), fleksi ideal poskupio je s 44 na 59 kn (34%), fleksi premium s 77 na 89 kn (15%), premium plus s 99 na 109 kn (10%), gold sa 77 na 89 kn (15%), link sa 69 na 79 kn (14%), fit s 55 na 59 kn (7%), special s 49 na 55 kn (12%), a special plus s 89 na 99 kn mjesečno (11%). Nisu dirali senior paket za umirovljenike - on je i dalje 11 kn mjesečno, a studentski se koristi bez naknade.

Od 2,5 do 17% „inflacije" ima i Addiko od 24. rujna, kad je basic paketu podigao cijenu s 29 na 34 kn (17%), smartu s 55 na 59 kn (7%) te goldu sa 77 na 79 kn mjesečno (2,5%). Isti je ostao platinum - 104 kn. OTP je smanjio cijenu paketa za socijalno osjetljivu kategoriju sa 7 na 1 kn te uveo naknadu za otkup efektivne valute od 25 kn po transakciji u prosincu 2018. Cijene paketa nisu već dugo mijenjali PBZ i Erste, a HPB nijednom od uvođenja. Erste je nedavno uvela naknadu za izdavanje display kartice od 100 kuna.

Dok se, jačanjem kriterija zaštite potrošača, uslijed kolektivne tužbe u slučaju franak, definiranje kamatne stope moralo vezati uz referentnu kamatnu stopu, a HNB je uveo usporedne tablice kamatnih stopa po bankama za iste vrste kredita, uvođenje usporedbe cijena naknada nije zapravo kvalitativno značilo nikakav pomak jer za definiranje njihove cijene ne postoje nikakvi logični, niti javnosti i klijentima transparentni kriteriji. U OTP-u navode tek da u troškove resursa računaju radne sate djelatnika i troškove održavanja sustava, poštarinu kod obavještavanja klijenata te cijenu manipulacije gotovinom. Što zapravo ništa ne govori o strukturi naknada. Kad smo guvernera svojedobno o tome pitali, lakonski je poručio da - svaki pekar ima pravo odrediti cijenu kruha, a kupac - bira!