Velika bankarska trojka, Zagrebačka banka, PBZ i Erste banka, koje kontroliraju gotovo 60 posto tržišta, poslovale su s gotovo 1,3 milijarde kuna dobiti u prvih šest mjeseci. Inicijalni val strožih rezervacija koje su lani potopile rezultat u prvoj polovici godine je oslabio, no analiza pokazuje da je iza te brojke žestoki napor da poslovanje održe iznad vode unatoč šestoj godini krize.

Premda su grupe Zagrebačke banke i Erste banke objavile rast neto dobiti, a PBZ smanjenje, analiza rezultata pokazuje da su svima temeljni prihodi iz bankarskog poslovanja pod pritiskom jer građani i tvrtke sve teže vraćaju obveze, a kreditnog zamaha koji bi stvarao svježe prihode nema.

Manje rezervacije

Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u prvoj polovici godine 628 milijuna kuna neto dobiti, što je gotovo trećinu više nego u istom razdoblju prošle godine. Uz više od četvrtinu manje rezervacije (405 milijuna kuna) za loše kredite nego ranije, ključni neto kamatni prihod porastao je blagih 2,8 posto i dosegnuo 1,52 milijarde kuna. Rast tog prihoda u Zabi objašnjavaju nižim troškovima financiranja i nešto boljom naplatom kamata od loših kredita. Kad nema rasta prihoda, troškovi su i dalje prioritet; njihovo smanjenje za 17 milijuna kuna u šest mjeseci poboljšalo je omjer troškova i prihoda na 51,2 posto.

Zabin prvi konkurent PBZ grupa objavila je istodobno 14% manji profit, od 459,7 milijuna kuna. Pad dobiti ove godine posljedica je izvanredne prodaje PBZ Investa, što je prošlogodišnji rezultat povećalo za više od 130 milijuna kuna. Izuzme li se ta transakcija, banka za čijim je kormilom Božo Prka prvo je polugodište zaključila s pet posto većom dobiti prije poreza i stabilnim neto prihodom od kamata od 1,1 milijardu kuna. Za razliku od Zabe, PBZ je rezervacije za problematične kredite povećao za 15 posto srezavši računicu dobiti za 270 milijuna kuna.

Muke vlasnika

I u Ersteu napominju da je i njihova neto dobit i dalje pod utjecajem većih troškova rezerviranja zbog trenutačnog stanja u gospodarstvu, neizvjesnosti procesa predstečajnih nagodbi, kao i regulatornih zahtjeva. Erste grupa je knjige na polugodištu zatvorila sa 196,7 milijuna kuna profita, što je 12,5 posto više nego godinu ranije. Rezervacije na razini grupe dosegnule su 637,7 milijuna kuna, 80-ak milijuna više prije godinu dana, no uzlaznom putanjom išli su i neto kamatni prihodi koji su povećani za 4,3 posto, na 1,056 milijardi kuna. Željezni stisak kontrole troškova posebno se ističe kod Erstea koji je na kraju lipnja vlasnicima predstavio zavidan omjer troškova i prihoda od 44,5 posto.

Za razliku od domaćih igrača koji se još najviše bore s posljedicama krize, koja i da dođe kraju 2015. bankama realno ne bi donijela olakšanje prije 2016., njihove europske vlasnike muči regulativa i sa strepnjom očekuju rezultate stres-testa.
628 mil. kn

Zaba je imala neto dobit u prvom polugodištu, 31,1 posto višu nego lani, uz neto kamatni prihod od 1,52 milijarde kuna
459,7 mil. kn

PBZ je imao neto dobit u šest mjeseci, 14,1% manju nego lani, uz neto kamatni prihod od 1,1 milijardu kuna
196,7 mil. kn

Erste je imao neto dobiti u prvom polugodištu, 12,5% više nego lani, uz neto kamatni prihod od 1,056 milijardi kuna
1,1 mlrd. €

Unicredit je imao neto dobiti u šest ovogodišnjih mjeseci, 37,8 posto više nego lani, uz neto kamatni prihod od 6,2 milijarde eura
720 mil. €

Intesa SanPaolo je imala neto dobiti u prvom polugodištu, 70,6 posto više nego lani, uz neto kamatni prihod od 4,2 milijarde eura
929,7 mil. €

Erste grupa je imala gubitka u šest mjeseci ove godine, dok je lani imala dobit od 302 mil. €, uz neto kamatni prihod od 1,056 mil. eura