S približavanjem jeseni raste nervoza u bankama diljem Europe kako se približava objava rezultata stres testa koji će pokazati koliko su otporne na nove udare.

Pod povećalom su i četiri najveće domaće banke, Zagrebačka, PBZ, Erste&Steirmärkische i Raiffeisen banka, članice velikih europskih grupacija koje su po europskim pravilima ocijenjene kao sistemski važne. Prema preliminarnim podacima za Hrvatsku četiri perjanice domaćeg bankarskog sektora trebale bi dodatno izdvojiti oko 200 milijuna eura dodatnih rezervacija, odnosno oko milijardu i pol kuna, povrh pravila Hrvatske narodne banke.

Nema Hypoa ni malih
Premda je domaća metodologija izdvajanja rezervacija za loše kredite u nizu područja čak i oštrija od europske standarda zbog čega su dvije banke bez uspjeha nedavno tražile od HNB-a da ublaži svoje zahtjeve, metodologija u kojima se provjeravala kvalitete aktive (asset quality review) ipak je ukazala na potrebu dodatnih izdvajanja. Sve četiri banke, koje zajednički drže dvije trećine bankarskog tržišta i klijenata, pročešljavali su različiti revizorski timovi s time da su u dvije najveće, Zagrebačkoj i Privrednoj banci, reviziju portfelja radili timovi iz HNB-a i talijanskog pandana Banca d′Italia. U reviziji portfelja nije se našla domaća Hypo banka budući da je matična grupacija u Austriji dugo pokušava prodati privatnom kupcu, a u računici očekivano nisu niti preostale manje banke. "Kada bi se metodologija primijenila i na sve ostale banke, zahtjev za dodatnim rezervacijama u Hrvatskoj dosegnuo bi oko 250 milijuna eura", kaže naš sugovornik dobro upoznat s procesom koji je želio ostati anoniman.

Proces u tijeku
U Hrvatskoj narodnoj banci nisu htjeli komentirati proces koji formalno nije završio, a sličnog stava bila je i Hrvatska udruga banaka. Iz četvorke u pitanju poručuju da komentara nemaju s obzirom da proces još uvijek u tijeku te da se radi o špekulacijama. "Rizici za banke su obzirom na okruženje u kojem se posluje u Hrvatskoj i dalje visoki bez tendencija poboljšanja kreditnog portfelja u cjelini i istovremeno poboljšanja potražnje za novim kreditima", kažu u Zabi. U Ersteu kažu da su procesu pristupili na profesionalno i stručno te da "ne očekuju da će rezultati provjere dovesti do značajnijih promjena u tom segmentu pored onoga što je već ugrađeno u poslovne planove banke za 2014."

Banke u mraku
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavit će službene rezultate provjere kvalitete portfelja i stres testa krajem listopada. Bankama će informacije pojedinačno biti priopćene u petak te će imati dva dana za eventualne primjedbe. U međuvremenu informacije su strogo povjerljive, niti banke same ne znaju rezultate nalaze revizija. Na europskoj razini još nema odluke hoće li se pojedinačno po zemljama uopće objavljivati detalji svake od podružnica što vrijedi i za Hrvatsku. Grupacije koje ne prođu stres test, odnosno on pokaže da im nedostaje kapitala za rizike, imat će između šest i devet mjeseci da se usklade s regulatornim zahtjevima.
Adekvatnost kapitala

Rezervacije u visini dvije godišnje dobiti

Dodatnih rezervacije donijet će nove muke vlasnicima i njihovim očekivanjima o dobiti jer je iznos jednak dvije prošlogodišnje neto dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Podsjetimo, čitavu prošlu godinu banke su lobirale protiv HNB-ovog postrožavanja pravila o rezervacijama za loše kredite, no nova pravila stupila su na snagu od listopada zbog čega su rezervacije porasle na godišnjoj razini za 2,1 milijardu kuna, a neto dobit dobit potonula na tek 756 milijuna kuna. Upućeni smatraju da domaće banke imaju dovoljno zadržane dobiti i kapitala da podnesu nove rezervacije i ostanu stabilne, a pokaže li se potreba za dokapitalizacijom, tu će obvezu morati odraditi matične europske banke u Milanu i Beču.