Vlada Federacije Bosne i Hercegovine smatra da hrvatsko-mađarski konzorcij INA-MOL nije ispunio obveze iz ugovora o kupnji sarajevske naftne tvrtke Energopetrol te ju dodatno oštetio neistinitim prikazivanjem investiranja, pri čemu je sam stekao dobit veću o 200 milijuna eura, objavio je u srijedu sarajevski Dnevni avaz.

Savjetnik predsjednika vlade FBiH Suvad Osmanagić kazao je tom listu kako konzorcij INA-MOL nije ispunio obveze preuzete ugovorom o kupoprodaji većinskog državnog udjela u Energopetrolu iz 2006. godine odnosno nije investirao 150 milijuna konvertibilnih maraka (76,7 milijuna eura) kako je to bilo ugovoreno.

"Prema ugovoru najveći dio investicije odnosi se na 100 milijuna KM na širenje prodajne mreže ali u ovaj segment nije investiran niti jedan pfening što potvrđuje i sam Energopetrol u svojim financijskim izvještajima", izjavio je Osmanagić  koji je ujedno na čelu vladine radne skupine formirane prošlog tjedna kako bi se bavila tužbenim zahtjevom INA-MOL-a protiv federalne vlade za naknadu štete po drugom osnovu.

Hrvatsko-mađarski naftni konzorcij 2013. godine je pokrenuo arbitražni spor pred Međunarodnom trgovačkom komorom u Parizu tužeći vladu FBiH da nije ispunila svoje obveze o saniranju dugova i zbrinjavanju viška radnika Energopetrola preuzete kupoprodajnim ugovorom. Konzorcij INA-MOL po tom osnovu traži odštetu od 64 milijuna KM (32,7 milijuna eura).

Vlada FBiH prošlog je tjedna pozvala konzorcij INA-MOL da odustane od arbitražog postupka, a ako se to ne bi dogodilo naložila je poduzimanje priprema za predstavljanje stajališta bosanskohercegovačke strane.

Osmanagić tvrdi kako je "prava istina da je od prodaje Energopetrola profitirao isključivo konzorcij INA-MOL" i to najprije tako što je stekao vrijedne nekretnine poput poslovne zgrade u središtu Sarajeva te lanca benzinskih crpki.

Pri tom je, po njegovim navodima, financijska revizija utvrdila da je konzorcij izravno investirao svega 30 milijuna KM u obnovu benzinskih crpki dok je ostatak do iznosa od 150 milijuna KM navodno  namaknut kroz kreditno zaduživanje Energopetrola pri čemu su ta sredstva prebačena na račune hrvatsko-mađarskog konzorcija.

"Oni su ustvari ′ispumpavali′ novce fiktivnim fakturama i zaduživanjem kroz zatezne kamate", izjavio je Osmanagić koji sve uspoređuje s aferom u Hrvatskoj zbog koje se pred sudom našao bivši premijer Ivo Sanader.

Po njegovim riječima sve je to razlog trenutnih Enegopetrolovih gubitaka koji su 100,3 milijuna KM veći od njegova ukupnog kapitala.

"Jedinu korist iz poslovanja Energopetrola ostvario je konzorcij (INA-MOL) koji je samo u dvije godine - 2013. i 2014., ostvario prihode od Energopetrola od gotovo 400 milijuna KM" (oko 200 milijuna eura), tvrdi Osmanagić, kalkulirajući kako to znači da je INA-MOL za deset godina tako vjerojatno utržio dvije milijarde KM (milijardu eura).  

Privatizacija Energopetrola predmet je spora i na općinskom sudu u Sarajevu gdje je podignuta optužnica protiv devet osoba iz Bosne i Hercegovine koja ih tereti da su na protuzakonit način pogodovali hrvatsko-mađarskom konzorciju pri dokapitalizaciji odnosno kupnji Energopetrola.