Neto dobit Erste Grupe nakon manjinskih interesa u prvom je tromjesečju 2017. godine prema istom razdoblju prošle godine smanjena za 4,6 posto, na 262,2 milijuna eura, pokazalo je poslovno izvješće austrijske bankarske grupacije s razgranatim poslovanjem u središnjoj i istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku.

Neto kamatni prihodi u tom su razdoblju smanjeni za 3,7 posto, na 1,05 milijardi eura. Neto prihodi od provizija i naknada uvećani su 3,3 posto, na 457,7 milijuna eura.

Ukupni administrativni troškovi u istom su razdoblju uvećani za 0,9 posto, na 1,018 milijardi eura. Najveća su stavka u tom iznosu 1,1 posto viši kadrovski troškovi, u iznosu 571,7 milijuna eura, pokazuje poslovno izvješće Erste Grupe.

Zahtjevi regulatora vezani uz financijsko izvješćivanje i ekspanzija u segmentu digitalnih usluga podigli su tvrtkine IT troškove, navodi se dalje u izvješću.

"Rastući IT troškovi, koji su samo u prva tri mjeseca financijske 2017. godine dosegnuli 91,6 milijuna eura, trenutno su prepreka za poboljšanje operativnog rezultata a time i omjera troškova i prihoda", stoji u priopćenju izvršnog direktora Erste Grupe Andreasa Treichla.

Operativna dobit skliznula je u prvom kvartalu na godišnjoj razini za 3,4 posto, na 599,2 milijuna eura. Omjer troškova i prihoda iznosio je 63 posto, nasuprot 61,9 posto u istom razdoblju prošle godine, objavljeno je u poslovnom izvješću.

Stopa adekvatnosti kapitala skliznula je na 12,5 posto u prvom kvartalu, s 12,8 posto krajem 2016. godine, stoji u izvješću.

"Glavni su motori uspješnog početka financijske godine bili povoljno ekonomsko okruženje u regiji srednje i istočne Europe i značajno smanjenje bankovnog poreza u Austriji nakon pozamašne jednokratne uplate krajem 2016. godine", istaknuo je Treichl.

Banka je tako u prvom ovogodišnjem tromjesečju uplatila 5,6 milijuna eura na ime bankovnog poreza u Austriji, u odnosu na prošlogodišnjih 29,5 milijuna eura.

U prognozama za ovu godinu ističu da očekuju solidan gospodarski rast u regiji srednje i istočne Europe, u rasponu od 1,5 do 4,5 posto.

U ovoj godini ciljaju na stopu povrata na materijalni kapital (ROTE) višu od 10 posto. U prvom tromjesečju iznosila je 9,8 posto.

Među rizicima za ostvarivanje tog cilja izdvajaju "utjecaj ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka, uključujući negativne kamatne stope", političke rizike poput izbora u ključnim gospodarstvima Europske unije, geopolitičke rizike i globalne ekonomske rizike, te "inicijative za zaštitu potrošača".