Otprilike svaka peta od 130 najvećih banaka eurozone nije prošla na provjeri kapitala na kraju prošle godine, no većina njih u ovoj je godini već povećala kapital i poboljšala svoje financije, pokazuje izvješće Europske središnje banke (ECB).

Slika europskog bankarskog sustava bolja je nego što se očekivalo, a najveće probleme ECB je pronašla u Italiji, Cipru i Grčkoj. No, većina od 25 banaka koje su pale na ′stres testu′ i kojima je na kraju prošle godine nedostajalo 25 milijardi eura kapitala već je riješilo svoje probleme.

U ovoj su godini povećale kapital za 15 milijardi eura, pa desetak ostalih mora pronaći još samo 10 milijardi eura dodatnih sredstava.

′Stres test′, osmišljen kao ′clean start′ prije nego što u studenome ECB preuzme nadzor nad bankama, daje najjasniju sliku bankarskog sustava eurozone sedam godina nakon izbijanja globalne financijske krize, recesije i dužničke krize u eurozoni koja je zaprijetila bankrotom nekim članicama tog bloka.

Rezultati testa ECB-a i Europskih bankarskih regulatornih vlasti (EBA), objavljeni u nedjelju, pokazali su da je pred najvećim izazovom Italija, jer na testu nije prošlo devet tamošnjih banaka, pri čemu još dvije moraju prikupiti svježi novac. Pritom banka Monte dei Paschi ima najveći manjak kapitala, 2,1 milijardu eura.

Na testu nisu prošle ni tri grčke, tri ciparske, po dvije banke iz Belgije i Slovenije, te po jedna iz Francuske, Njemačke, Austrije, Irske i Portugala.

Premda su rezultati bolji nego što se očekivalo, ostaje za vidjeti hoće li nakon ovog ispita banke početi više kreditirati poduzeća i građane kako bi se potaknuo rast gospodarstva eurozone.

Potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio smatra da bi rezultati ispita mogli potaknuti banke na pojačano kreditiranje.

"Uviđa se porast potražnje, premda još uvijek mali. Sve ovo sada bi doista moglo promijeniti poslovno okruženje i nadamo se da će to promijeniti i stvarnost," kazao je Constancio.

Hoće li nakon ′stres testa′ porasti kreditiranje?

Analitičari pozdravljaju rezultate ispita, ali i upozoravaju da je ovo početak, a ne kraj čišćenja europskog bankarskog sustava.

"Stres test je važan djelomičan uspjeh, jer će smanjiti neizvjesnosti. No, važni izazovi ostaju neriješeni. Sam stres test neće riješiti problem nedostatka kredita za mala i srednja poduzeća u južnoj Europi", kaže Marcel Fratzscher, predsjednik njemačkog ekonomskog instituta DIW.

Neki su kritičniji. "Čini mi se da je ovaj stres test bio bez stresa. Stvarni je problem iznos manjka kapitala, a on je vrlo nizak. Danas nema ništa više povjerenja u bankarski sustav nego što sam imao prošloga tjedna", kaže Karl Whelan, ekonomist s University College u Dublinu.

Ispit je, međutim, prisilio banke da povećaju iznose rizičnih kredita - plasmana koji nisu servisirani u 90 dana - za 136 milijardi eura, za 879 milijardi.

"Banke su suočene sa znatnim izazovima jer sektor ostaje kronično neprofitabilan i jer moraju riješiti problem 879 milijardi eura rizičnih kredita, za što će im trebati značajan iznos kapitala", upozorava računovodstvena tvrtka KPMG.

To je, inače, već četvrti pokušaj Europe da očisti svoj financijski sektor. U prethodnim pokušajima bilo je propusta, pa su, primjerice, svojednobno irske banke dobile dobre ocjene da bi nedugo potom njihovi problemi doveli Irsku na rub bankrota.

Ovaj ′stres test′, smatra se, međutim, dosad najstrožim. S jedne strane, pregledane su sve stavke banaka kako bi se utvrdila njihova imovina, dok su s druge strane provedeni testovi kako bi banke izdržale novu gospodarsku krizu.

"Ovaj je ispit vjerodostojan, ali to je samo početak duljeg procesa čišćenje koji će se protegnuti duboko u 2015. godinu", kaže Nicolas Veron, iz ekonomskog instituta Bruegel.

Banke kod kojih je utvrđen manjak kapitala imaju dva tjedna za sastavljanje plana o prikupljanju svježeg novca, a potom devet mjeseci da to i ostvare.

Dio analitičara smatra da su se mnoge banke posljednjih mjeseci suzdržavale od kreditiranja poduzeća i građana jer su se plašile nalaza ECB-a. Po nekima, to je i jedan od razloga što se eurozona ponovno našla na rubu recesije.

Nakon rezultata ispita, otvoren je put za povećanje kreditiranja. No, hoće li to dovesti do ubrzanja rasta gospodarstva, ostaje za vidjeti, jer to ovisi i o potražnji za kreditima, a mnogi analitičari smatraju da je potražnja nedovoljno jaka.