Kako je ranije najavio Ramljak je nakon prošlotjednog posjeta Sarajevu i razgovora s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem ponovo doputovao u BiH u nastojanju da pomogne stabiliziranju poslovanja "Konzuma" a ovoga puta izravno je razgovarao s predstavnicima tvrtki koje svojim proizvodima opskrbljuju prodavaone u toj zemlji.

Prema dostupnim podatcima "Konzum" sada ima oko četristo dobavljača iz BiH koji na njegove police plasiraju oko osam tisuća različitih proizvoda.

Novinarima je u četvrtak potvrđeno kako takvim dobavljačima "Konzum" trenutačno duguje 112 milijuna konvertibilnih maraka (57,2 milijuna eura) dok je ukupnio dugovanje te "Agrokorove" tvrtke-kćeri oko 202 milijuna KM (103,3 milijuna eura).

Ramljak je novinarima kazao kako su dobavljačima predstavljene potpune informacije o stanju "Konzumovih" financija kako bi svi znali s čim se točno suočavaju i na temelju toga nastavili poslovati s određenom dozom sigurnosti.

"Konzum" svoja dugovanja izmiruje sukladno mogućnostima a to se čini iz redovitog priljeva sredstava koji dnevno iznosi oko dva milijuna KM odnosno milijun eura.

"Treba nam strpljenja i mira, ne dajemo lažne nade no činimo sve da se stanje smiri", kazao je Ramljak ističući kako je sve to dio napora za "vrlo aktivno" rješavanje stanja u BiH

U ime dobavljavača koji pregovaraju s "Konzumom" Saša Trivić iz banjolučkog "Krajinaklasa" novinarima je pojasnio kako se "otvoreno razgovaralo" kao i da su svi svjesni stanja u "Konzumu".

"Nastojali smo kroz razgovor uspostaviti razumijevanje", kazao je Trivić potvrdivši kako je najveći broj dosadašnjih "Konzumovih" dobavljača iskazao spremnost nastaviti suradnju sukladno svojim mogućnostima.

Potvrdio je ipak kako i među njima ima nezadovoljnih odnosno onih koji inzistiraju na posebnim uvjetima a to se odnosi prije svega na velike dobavljače.

Njih, kako je kazao Trivić, tek treba uvjeriti da je zajednički interes da "Konzum" preživi jer je jedino to jamstvo kako će u konačnici svi dobiti svoje novce.

Tvrtke koje u BiH posluju kao dio "Agrokorova" koncerna zapošljavaju nešto više od pet tisuća ljudi pri čemu one poput "Sarajevskog kiseljaka" ili čitlučkog "Leda" nastavljaju dobro poslovati no problem su prodajne tvrtke poput "Velpra".

Ta tvrtka koja zapošljava oko 180 ljudi morat će se se suočiti s promjenama a već sada je izvjesno kako će dio njenih zaposlenika ostati bez radnih mjesta.

Iz "Agrokorovih" izvora potvrđeno je kako bi unatoč pozitivnom poslovanju temeljenom na kvaltetnoj proizvodnji problema mogao imati "Sarajevski kiseljak" jer je ta tvrtka bila jamcem za neke kredite koje je ranije podizao Ivica Todorić.

S pravne strane dionice "Kiseljaka" nisu založene no moguć je scenarij po kojemu bi netko svoj dug pokušao naplatiti tužeći tu tvrtku pred sudovima u BiH.

"Sarajevski kiseljak" na ovaj je način podijelio sudbinu brojnih drugih tvrtki u nekadašnjem Todorićevu imperiju koje su bile zalogom velikih kredita podizanih kako bi se ulagalo - kako je to kazao izvor iz "Agrokora" - u sve i svašta.

Ilustracija toga su činjenice o otvaranju različitih tvrtki poput putničkih agencija ili poliklinika ali i ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju koja su se pokazala neprobitačnima.

Nakon provedenih analiza utvrdilo se kako je "Agrokor" zapravo najveća poljoprivredna tvrtka u Europi po broju hektara obradivih površina. Riječ je o ukupno 35 tisuća hektara površina pod zasadima a takvo što ne postoji ni u Francuskoj.

Sve te Todorićeve investicijske avanture "vukle" su na godišnjkoj razini samo kamate od 300 milijuna eura pa uz takav dug i tvrtke koje pozitivno posluju počnu posustajati.

"Kada smo analizirali situaciju pred nama se otvorio pakao", kazao je u četvrtak u Sarajevu "Agrokorov" izvor koji je tražio da ostane anoniman.

U privremenoj upravi koncerna sada se svi nadaju kako bi "Mercator" mogao biti sidrom spasa barem u slučaju tržišta BiH i Srbije jer je restriktivni ugovor o njegovoj kupnji onemogućio da ga se optereti pretjeranim dugovima. Upravo stoga "Mercator" kao zdravi dio grupacije sada treba preuzeti "Konzumovo" poslovanje u BiH. Planovi za to su izrađeni, provode se dodatne analize a ključna je suglasnost banaka-vjerovnika koja se još očekuje.