- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Cijene nafte na korak od 105 dolara
- 18.09.2026 Cijena ruske nafte ESPO premašila 120 dolara po barelu
- 18.09.2026 Dionica Bosqar Investa ulazi u sastav Crobexa
- 18.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Rast bi mogao biti ugrožen ne suzbije li se inflacija
- 18.09.2026 Građani eurozone očekuju nižu inflaciju do idućeg ljeta
- 18.09.2026 Obveza isticanja svih sidrenih cijena opterećuje poduzetnike
- 18.09.2026 Toyota u modernizaciji tvornica premješta težište na robotiku
- 18.09.2026 Njemačka industrija optimističnija u prognozi gospodarskog rasta
GLAVNI EKONOMIST INEObjavljeno: 28.04.2014

Uz uvoznu jeftinu naftu i američki fracking rafinerije su neisplative
| Podijeli sadržaj: | ||||
S Goranom Šaravanjom, glavnim ekonomistom Ine, razgovarali smo samo nekoliko dana nakon što je hrvatska vlada povećala trošarine na naftne derivate, dok u javnost dopiru pesimistične vijesti o padu prodaje naftnih derivata i vode se burne rasprave o sudbini hrvatskih rafinerija. Šaravanja se 1972. rodio u Sydneyju u Australiji, u obitelji hrvatskih emigranata, gdje je završio dva fakulteta, ekonomski te njemački jezik i književnost.
Tri godine je radio u Ministarstvu financija Novog Južnog Walesa, a u Hrvatsku je došao na godinu dana neplaćenog dopusta i šest mjeseci tražio posao živeći od australske ušteđevine. Nikoga nije poznavao. Imao je sreću jer banke su se taman privatizirale, a Šaravanja je raspolagao znanjem koje se tada u Hrvatskoj tražilo. Posao je našao u hrvatskom Ministarstvu financija, gdje su ga zapazili kolege iz investicijske banke CAIB, koju je 2007. preuzela Zagrebačka banka...
Bili ste glavni ekonomist jedne banke, a sada integrirane naftne kompanije. U čemu je razlika, što vam je sada zadaća?
- Pratim ekonomska, makroekonomska i politička zbivanja na južnim tržištima od Slovenije do Albanije, ali i globalno. Fokus je, naravno, na nafti, naftnim derivatima i plinu, kao i tehnološkim trendovima. Moj posao je dati širu sliku, prikazati kontekst, stanje ekonomije i očekivanja u srednjem i duljem roku. Razlika između financijskog i naftnog sektora je velika, ponajprije u vremenskom rasponu projekcija. U naftnom sektoru moraju se donositi puno dugoročnije procjene.
Treba vam, znači, veća kristalna kugla?
- Ne, ne... Trebam odrediti i testirati pretpostavke. Svakodnevna previranja kojima smo izloženi teško je uopće predvidjeti. Pogledajmo situaciju u kojoj su se našle Ina i njezina tvrtka kći Prirodni plin kad nam je nedavnim administrativnim rješenjima vezanima za opskrbu kućanstava plinom nanesena šteta od 250 do 350 milijuna kuna godišnje. Toj svoti treba pridodati i naš plin koji se nalazi u skladištu Okoli i koji je stavljen na prisilnu prodaju po cijeni znatno nižoj od tržišne. Vjerujte mi da nijedan analitičar ne bi mogao predvidjeti ovakvu situaciju, a kompanija trpi štetu s dugoročnim posljedicama.
Kako se skupoća nafte u Europi odražava na potrošnju naftnih derivata u Hrvatskoj i na hrvatsko gospodarstvo? Je li tko izračunao, na primjer, ako nafta poskupi još 50 posto, koliko će nam manje inozemnih turista doći?
- Ekonomska kriza i recesija donijele su pad potrošnje naftnih derivata u Hrvatskoj i u ostatku Europe. U regiji je potražnja također pala po dvoznamenkastoj stopi, ali ne toliko koliko u Hrvatskoj. Samo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji smo imali godišnji pad potražnje za približno 1,5 milijuna tona, to su dvije trećine kapaciteta sisačke i trećina kapaciteta riječke rafinerije. Trend pada slabi, ali se nastavlja. Potražnja za benzinom osjetljivija je na promjenu cijene, dok na dizel više utječe ukupno kretanje BDP-a jer se on koristi i u industriji. Tako da taj ciklički trenutak i dalje vuče potražnju prema dolje, povrh strukturnih faktora i manje energetske intenzivnosti u proizvodnji i stvaranju BDP-a.
Kako se smanjena potrošnja derivata odražava na preradu sirove nafte, na poslovanje rafinerija u Hrvatskoj i u Europi?
- Europske rafinerije bore se za opstanak. Prije desetak godina, u vrijeme takozvanog zlatnog doba rafinerijskog biznisa, ovaj posao je bio jako isplativ i kompanije su pripremale planove za daljnje širenje. Ina je baš tada planirala dodatno povećanje preradbenih kapaciteta. U međuvremenu se vanjsko okruženje dramatično promijenilo i sada je upitno koje su investicije isplative. Ako u obzir uzmemo trenutno stanje, najvjerojatnije nikakve. Čak i ako na ovo gledamo optimistično, mogu reći da samo odabrane investicije mogu donijeti zaradu. U Americi je, pak, došlo do tehnološke revolucije u proizvodnji plina iz škriljevca i nekonvencionalne nafte. SAD sada uvozi puno manje benzina iz Europe, čak ga i izvozi, pa su europske rafinerije suočene s većom konkurencijom na mediteranskom, afričkom i južnoameričkom tržištu, a jača i konkurencija s Bliskog istoka, gdje će uskoro raditi tri goleme rafinerije. Tu je i ruska porezna politika koja potiče preradu sirove nafte, što poskupljuje naftu i dovodi do izvoza ruskih derivata na Mediteran. Uz nepovoljan odnos cijene sirove nafte, derivata i marže, europske su rafinerije na rubu isplativosti i bez financijske krize i recesije. Ekološki standardi EU dodatni su trošak jer ne donose novu zaradu, a nužni su za ostanak na tržištu. Mnogi igrači zapravo gube na rafinerijskom poslovanju, odnosno obično mogu prodati proizvode jedino po cijenama nižim od onih po kojima kupuju sirovu naftu i energiju. U ovakvoj situaciji potrebno je, stoga, smanjiti proizvodnju ili optimizirati rad rafinerija. I ovo je slučaj s kojim se sad suočavamo i u Hrvatskoj. Ina mora smanjiti svoje preradbene kapacitete i prilagoditi ih zahtjevima tržišta, a naša predviđanja rasta znatno su niža nego što su bila prije, primjerice, deset godina. Zaradu sada mogu ostvarivati igrači poput, recimo, Petrola, koji tržište opskrbljuju uvezenim naftnim derivatima.
U kakvoj su situaciji konkretno hrvatske, odnosno Inine rafinerije, u raskoraku instaliranih kapaciteta i pada potražnje za derivatima?
- Naše rafinerije proizvode previše benzina, a premalo dizela uz visok postotak derivata jeftinijih od nafte, zbog čega im je profitabilnost i konkurentnost ograničena. Percepcija hrvatske javnosti o tržištu naftnih derivata često je pogrešna. Vjeruje se da je Ina izgubila udio na tržištu, a to nije točno. Nakon stabilizacije Ina je posljednjih godina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini povećala tržišni udio, zahvaljujući proaktivnom pristupu u zemlji, većem izvozu i boljoj kvaliteti. Prije pet godina javna percepcija bila je da Inino gorivo nije primjerene kvalitete, stoga su potrošači radije birali uvezeno gorivo. Sada Inina goriva zadovoljavaju najviše europske standarde kvalitete, a potrošači su prepoznali promjenu. Dobar primjer u ovom smislu je Tifon, koji Ina opskrbljuje u potpunosti.
Što skupa sirova nafta znači za hrvatsku ekonomiju, za koju imamo osjećaj da je jako ovisna o nafti, počevši od turizma, preko trgovine, do tranzitnog prometa... Nama 93 posto turista dolazi cestama?
- Struktura turista koji posjećuju Hrvatsku se mijenja. Manje turista nego prije dolazi automobilima, više avionima, što snižava potražnju za gorivom i zaradu na cestarinama. U posljednje tri godine cijena sirove nafte je stabilna, premda je u svijetu zbog raznih poteškoća povremeno izostajalo i do tri milijuna barela proizvodnje na dan. Energetska intenzivnost u proizvodnji u EU i SAD-u pada od sredine 90-ih, ponajviše zbog pomicanja najrazvijenijih ekonomija prema uslužnim djelatnostima.
U Europi uz visoku cijenu nafte imamo nepovoljan odnos cijena energenata u odnosu na američke, zbog europskog tehnološkog zaostatka i ekološke i porezne politike. To je jedan od ključnih razloga zašto vidimo novinske naslove da se industrijska proizvodnja u Ameriku vraća, a u Europu ne.
Na svojem blogu pohvalili ste novi hrvatski Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika?
- Da, zato jer su sada pravila jasnija. Mislim da je taj zakon sada mnogo bolji i ako provedba bude jednako dobra, to će biti veliko poboljšanje. Ključno kod donošenja novog okvira je ukidanje instituta dvostruke dozvole. Po prijašnjem sustavu prvo ste morali ishoditi koncesiju za istraživanje, a ako nešto nađete, morali ste opet tražiti dozvolu za eksploataciju. Netko je mogao sjediti i čekati da vi nađete naftu, a potom platiti malo više i dobiti pravo na eksploataciju. U prethodnom sustavu, mi smo potencijalnim partnerima nudili suradnju u srednjem i južnom Jadranu, ali oni su proces dobivanja dozvola u slučaju otkrića smatrali vrlo nesigurnim pa je i interes bio nizak unatoč tadašnjim nižim rentama. Novi zakon, u tom smislu, pruža bolje uvjete potencijalnim investitorima. Naftne kompanije spremne su na geološki rizik, no ključno je i da zakoni i propisi budu jasni, da se jednako kvalitetno provode i ne mijenjaju često. Jer, od trenutka kad potpišete ugovor za koncesiju za istraživanje i eksploataciju do trenutka kad počnete komercijalnu proizvodnju prođe mnogo vremena i ne želite da se sustav mijenja, osobito ne na nepredvidive načine kao što je bio slučaj s povećanjem koncesijskih naknada.
Ono je bilo logično jer su te naknade u regiji više nego u Hrvatskoj, ali povećanje je jednako za nova i stara polja pa je dovedena u pitanje profitabilnost starih polja gdje proizvodnja prirodno pada. Niža naknada omogućava njihovu dulju isplativost koja, pak, stvara sredstva za nova ulaganja, to moramo razumjeti. U Europi imate raznih primjera diferenciranih naknada ili mogućnosti korištenja novih metoda bez naknade, čime država stimulira dodatna ulaganja u tercijarne metode crpljenja da bi se stara polja mogla dulje crpiti. To znači i daljnje porezne prihode za državu, daljnja ulaganja i zapošljavanja.
| Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Cijene nafte na korak od 105 dolara
- 18.09.2026 Cijena ruske nafte ESPO premašila 120 dolara po barelu
- 18.09.2026 Dionica Bosqar Investa ulazi u sastav Crobexa
- 18.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Rast bi mogao biti ugrožen ne suzbije li se inflacija
- 18.09.2026 Građani eurozone očekuju nižu inflaciju do idućeg ljeta
- 18.09.2026 Obveza isticanja svih sidrenih cijena opterećuje poduzetnike
- 18.09.2026 Toyota u modernizaciji tvornica premješta težište na robotiku
- 18.09.2026 Njemačka industrija optimističnija u prognozi gospodarskog rasta
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 18.09. 16:00 | 4375,88 | 6,64 |
0,15 |
|
| CROBEX10* | 18.09. 16:00 | 2851,86 | -0,68 |
-0,02 |
|
| CROBEX10tr* | 18.09. 16:00 | 3371,62 | -0,79 |
-0,02 |
|
| ADRIAprime* | 18.09. 16:00 | 3713,68 | -38,99 |
-1,04 |
|
| CROBISTR* | 18.09. 16:31 | 187,3401 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 18.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 1.042,00 € |
1,76% |
1.018.576,00 € |
| ADRS2 | 104,00 € |
3,48% |
489.881,50 € |
| ARNT | 45,00 € |
-1,32% |
375.420,00 € |
| HT | 39,10 € |
-2,25% |
238.198,10 € |
| KODT2 | 4.190,00 € |
3,20% |
162.760,00 € |
| BSQR | 29,60 € |
2,07% |
155.030,80 € |
| ZABA | 23,80 € |
0,00% |
133.576,80 € |
| 7SLO | 66,65 € |
-0,37% |
104.940,55 € |
| KODT | 4.380,00 € |
0,23% |
101.980,00 € |
| 7POL | 11,50 € |
0,00% |
99.537,30 € |
| Redovni dionički promet: | 3.546.951,50 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.877,96 € |
| Sveukupni promet: | 4.917.729,46 € |








