Europska komisija i Deutsche Bank (DB) spašavaju Hrvatske autoceste, ali i posredno hrvatsku državu od bankrota. Prije deset dana iz Bruxellesa je stiglo odobrenje hrvatskoj Vladi da može dati državno jamstvo HAC-u za kredit od 801,8 milijuna eura te da nije riječ o državnoj potpori.

Kredit će biti iskorišten za plaćanje kreditnih obveza ove tvrtke. Pregovori između Europske komisije i Ministarstva prometa trajali su gotovo pet mjeseci i nisu bili nimalo ugodni.

Naime, u Bruxellesu su smatrali da su Hrvatske autoceste tvrtka na tržištu koja ima svoje prihode od cestarine i naknade iz goriva i da bi državno jamstvo za kredit zapravo bila državna potpora. Predstavnici Komisije bili su izričito tvrdi u svojim stavovima pa se u razgovore morao umiješati i ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, što nije uobičajeno u takvim razgovorima.

Na kraju je stiglo pozitivno mišljenje i Vladi je odobreno izdavanje jamstva, ali uz nekoliko uvjeta. Komisija traži da se mora raspisati natječaj za koncesiju autocesta koje su pod HAC-om. To je već učinjeno. Nakon što bude izabran koncesionar, HAC će moći nadzirati samo tehničku provedbu konecesijskog ugovora, ali ne i financije, broj zaposlenih HAC će morati smanjiti na minimum i neće smjeti konkurirati drugim upraviteljima autocesta. To praktički znači da Europska komisija od hrvatske Vlade traži davanje autocesta u koncesiju jer u suprotnom ništa od kredita. Odnosno, uslijedit će naplata državnog jamstva.

Kako saznajemo, Vlada će o davanju jamstva za ovaj kredit donijeti odluku na sjednici za deset dana. Na HAC-ov natječaj za ovaj kredit stigle su ponude više od 10 banaka, a ugovor će biti potpisan s Deutsche Bankom. Nakon odobrenja jamstva HAC će dobiveni kredit povući u nekoliko tranša. Uskoro se očekuje povlačenje 150 milijuna, odmah zatim 400 milijuna eura, a krajem godine preostali dio kredita.

Prema tablici kreditnog zaduženja za HAC je upravo ova godina financijski najteža jer mora otplatiti 685,1 milijun eura glavnice plus pripadajuće kamate.

Do 2031. godine HAC ukupno na ime glavnice, uključujući ovu godinu, mora vratiti 3,3 milijarde eura! Tijekom ove godine HAC mora otplatiti kreditne obveze po 38 ugovora o zajmu. Među tim je obvezama i jednokratna isplata kratkoročnog zajma od 100 milijuna eura koji je 2009. podignut kod J.P. Morgan Chase Bank uz nevjerojatnih 9,37 posto kamate. Te 2009. HAC je podigao još dva kratkoročna kredita uz jednokratnu isplatu koji na naplatu stižu ove godine. Riječ je o 70 milijuna eura kredita kod Zagrebačke banke i 100 milijuna eura kod Hypo Alpe Adria banke. Tim iznosima, naravno, treba dodati i kamate. Ovi nepovoljni krediti rezultat su i preizgrađenosti hrvatske mreže autocesta.
Financijski plan

Prema tvrdnjama stručnjaka, gradnju autocesta trebalo je završiti 2008. godine, kada je dostignut maksimalan dopušteni iznos investiranja od oko 29 milijardi kuna.

Kako je od tih 29 milijardi čak 21,3 milijarde trebalo namaknuti kreditima, izračunato je da HAC iz svojih prihoda može vraćati anuitete kredita. No, HDZ-ova Vlada, nakon pobjede na izborima 2003. godine, u potpunosti odbacuje taj model financiranja i odlučuje po svaku cijenu nastaviti gradnju autocesta jer zapravo nema nikakav drugi razvojni projekt. Donose se odluke o gradnji autoceste prema Pločama, Osijeku, Podravskom ipsilonu i Sisku.

Ti projekti zapravo nemaju nikakve prometne opravdanosti, što je danas itekako vidljivo, a financijski plan gradnje zasnivao se na kreditnim zaduženjima za koje nitko nije pitao kako će se vraćati. U potpunosti je srušen model financiranja gradnje koji je utvrdio da će autoceste financirati vozači kroz cestarinu i naknadu iz benzina te je teret prebačen na sve građane.
Kratkoročni kredit

Eksplozija kredita krenula je već u prosincu 2008., kada je podignut kredit u Zagrebačkoj banci od 70 milijuna eura. U trenutku kada gospodarska kriza uvelike trese Europu, u HAC-u počinje trend podizanja kratkoročnih kredita s rokom otplate od pet godina.

U razdoblju od samo godinu i pol dana podignuto je sedam kratkoročnih kredita s takvim rokom otplate.