Uprava Ine danas će održati sjednicu na kojoj bi mogla raspravljati i o Ininom rafinerijskom poslovanju, a u javnosti se špekulira da bi mogla biti donesena odluka o gašenju prerade u Rafineriji nafte Sisak.

Prostori rafinerije mogli bi biti prenamijenjeni u logistički centar, uz pokretanje neke druge proizvodnje. Preradu bi Ina nastavila u riječkoj rafineriji koja bi krenula u drugu fazu modernizacije, uz ulaganja od 400 milijuna dolara. Ta je opcija, po pisanju medija, ocijenjena kao najrealnija varijanta restrukturiranja Inina rafinerijskog poslovanja.

Iz Ine je stigao službeni stav da kompanija provodi stratešku analizu postojeće situacije na rafinerijskom tržištu i analizu svog rafinerijskog sustava te da su sve mogućnosti vezane uz potencijalne promjene u rafinerijskom poslovanju otvorene.

Predsjednik Ivo Josipović sinoć je izrazio protivljenje mogućoj odluci Uprave Ine da zatvori rafineriju u Sisku i pozvao Vladu da kroz razgovore s partnerima ne dopusti niti jedan "ishitren korak".

"Naravno da ta odluka nikako nije dobra, gubitak svakog radnog mjesta škodi...upućujem apel Vladi da kroz pregovore s partnerima ne dopusti niti jedan ishitren korak", izjavio je Josipović za Novu TV.

Burne reakcije, vladajući i oporba jedinstveni

Najava mogućnosti ukidanja prerade nafte u Sisku u hrvatskoj javnosti izazvala je burne reakcije jer se radi o pogonu esencijalno važnom za grad Sisak i moslavačku regiju, ali i strateškom postrojenju za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, koje pridonosi nacionalnoj energetskoj sigurnosti.

Važnost Rafinerije nafte Sisak ovih dana isticana je s obje strane hrvatskog političkog spektra, onog vladajućeg i oporbenog, a oglasili su se i sindikati. Tako je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u čiji resor pripada i energetika, izjavio kako će Vlada u okvirima svojih ovlasti učiniti sve kako bi zaštitila radnike Ine, tvrtku u cjelini i zaustavila donošenje štetnih odluka za Inu.

Vrdoljak, kao i mnogi drugi, podsjeća da je prema ugovoru iz 2003. godine, strateški partner MOL obećao investirati u rafinerije i povećati njihove kapacitete, a sada, nakon 11 godina, najavljuje se njihovo zatvaranje.

Sisački HDZ je pak upozorio kako bi zatvaranje rafinerije bila katastrofa za taj grad i Hrvatsku, zbog čega daje potporu Vladi u borbi za njezinu opstojnost.

Sindikat Inaš upozorio je da je najava gašenja Inine sisačke rafinerije suprotna obvezama koje je MOL preuzeo dioničarskim ugovorom o strateškom partnerstvu prilikom kupnje prvog paketa dionica te najavio da će se sindikalnim aktivnostima suprotstaviti eventualnom gašenju rafinerije. U Sindikatu energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) pak smatraju kako je nečuveno i sramotno poigravati se sa sudbinom radnika u Rafineriji nafte Sisak.

Stručnjaci: Moguć opstanak obje rafinerije

Stručnjaci kažu da je opstanak obiju hrvatskih rafinerija moguć uz modernizaciju i širenje njihova tržišta. Davor Štern, bivši predsjednik Inina nadzornog odbora i naftni konzultant, smatra da bi obje rafinerije mogle opstati tako da riječka bude angažirana za potrebe slovenskog tržišta, hrvatskog priobalja i Crne Gore, dok bi sisačka radila za potrebe Zagreba i regije, hrvatskog kontinenta, dijela Bosne i Hercegovine i Srbije.

Slično razmišlja i dugogodišnji menadžer rafinerijske djelatnosti u Ini Ivica Billege koji drži da bi vraćanje prijašnjeg Inina tržišnog udjela u Hrvatskoj i inozemstvu bilo relativno lako i da bi se to Ini isplatilo i uz damping.

Ima i onih koji upozoravaju da je u sadašnjim okolnostima teško naći ekonomsku računicu za opstanak obiju rafinerija, a posebno Rafinerije nafte Sisak. Tako stručnjak za rafinerije Emir Cerić upozorava kako eventualna odluka o gašenju prerade u Rafineriji nafte Sisak (RNS) ne bi bila poslovno neutemeljena u današnjoj situaciji koja je obilježena viškom rafinerijskih kapaciteta u svijetu i relativno malih rafinerijskih marži. U takvim okolnostima, rafinerije čiji je preradbeni kapacitet ispod 5 milijuna tona godišnje, poput sisačke, nisu rentabilne, kaže Cerić.

Odlučujući glas predsjednika Uprave

O sudbini rafinerija formalno će odlučivati Uprava Ine, u kojoj sjede predsjednik Zoltán Áldott i članovi Niko Dalić, Gábor Horváth, Ivan Krešić, Davor Mayer i Péter Ratatics. Vlada i MOL u šesteročlanoj Upravi Ine imaju po tri člana, međutim u slučaju jednakog broja glasova za neku odluku, presudan je predsjednik Uprave, koji ima dvostruki glas. Tako je uređeno "Prvim izmjenama i dopunama ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industriju nafte", a koje su krajem siječnja 2009. godine u ime hrvatske Vlade potpisali tadašnji potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, te u ime mađarskog MOL-a predsjednik Uprave Zsolt Hernádi i član Izvršnog odbora Zoltán Áldott.