Neto dobit poskočila je u prvom tromjesečju 22,6 posto, na 1,1 milijardu eura.

Još je više porasla dobit prije poreza, za 31,8 posto, na 1,39 milijardi eura.

Operativni prihodi zadržali su se na razini istog razdoblja prošle godine i iznosili su 5,1 milijardu eura.

Gotovo su stagnirali i neto prihodi od kamata, kliznuvši za 0,9 posto, na 2,6 milijardi eura.

Neto prihodi od naknada i provizija porasli su pak 2,8 posto, na 1,75 milijardi eura.

Neto dobit od trgovanja potonula je pak 19 posto, na 478 milijuna eura.

Neto otpisi kredita i rezervacije smanjeni su za trećinu u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 496 milijuna eura.

Bruto udio nenaplativih kredita u kreditnom portfelju pao je za 2,1 postotna boda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosio je 9,5 posto.

U sklopu planiranog smanjivanja rizika bruto iznos nenaplativih kredita smanjen je na godišnjoj razini za 19,1 posto, na 44,6 milijardi eura. Do kraja 2019. godine trebao bi pasti na 37,9 milijardi eura, čime je banka poboljšala cilj naveden u prosincu prošle godine prema kojem su ciljali na 40,3 milijarde eura.

Ove godine namjeravaju prodati četiri milijarde eura nenaplativih kredita.

Stopa adekvatnosti kapitala iznosila je u prvom tromjesečju 13,06 posto a na kraju godine trebala bi se spustiti na 12,3 do 12,6 posto, navodi se u izvješću.

U banci predviđaju da bi grupa u ovoj godini trebala profitirati od kontinuiranog oporavka u gospodarskom ciklusu "unatoč iznimno niskim kamatnim stopama i još uvijek visokoj razini likvidnosti koja logično utječe na dinamiku neto prihoda od kamata".

"Rast naknada trebao bi ostati važan pokretač rezultat grupe, uz nastavljeno smanjenje troškova", napominju.

Planiraju ubrzati smanjenje aktivnosti koje ne spadaju u temeljno poslovanje i završiti program prodaje do kraja 2021. godine, četiri godine ranije no što su planirali dosada.

Izvješće također pokazuje da je Hrvatska bila na četvrtom mjestu ljestvice zemalja s najvećim kreditnim plasmanima UniCredita na kraju ožujka, s iznosom nešto većim od dvije milijarde eura. Prvo je mjesto zauzela Njemačka sa 6,5 milijardi eura a slijede Austrija i Italija s 5,3 odnosno 4,7 milijardi eura.