Banke diljem svijeta pod pritiskom su investitora, regulatora i ekoloških aktivista da olakšaju prijelaz na nisko-ugljično gospodarstvo, podsjeća Reuters.

Financiranje naftnih, plinskih i projekata s ugljenom našlo se pod posebnim povećalom uslijed učestalih poziva aktivista da se globalno gospodarstvo manje oslanja na fosilna goriva kako bi se izbjeglo katastrofalno globalno zagrijavanje.

Predstavljajući svoje ciljeve održivosti, talijanski je bankovni div tjedan dana uoči objave novog četverogodišnjeg plana objavio da će do 2023. povećati izloženost sektoru obnovljive energije za četvrtinu, na više od devet milijardi eura.

Banke čija imovina čini trećinu sektora na globalnoj razini usvojile su u rujnu nova UN-ova načela o "odgovornom bankarstvu" čiji je cilj suzbijanje klimatskih promjena kroz suzdržavanje od kreditiranja projekata u segmentu fosilnih groriva.

UniCredit, najveća talijanka banka po imovini, tada nije bila u toj skupini no sada bi joj se mogla pridužiti.

Namjeravaju zabraniti financiranje novih projekata u segmentu vađenja ugljena za termoelektrane i za proizvodnju struje u elektranama na ugljen i odrediti stroge obaveze klijentima u korporativnom sektoru, usmjerene na smanjeno oslanjane na ugljen.

Nova UniCreditova politika u segmentu nafte i plina zabranjuje također financiranje novih projekata u segmentu nafte i plina na području Arktika, proizvodnje nafte i plina iz škriljca, kao i projekte povezane s hidrauličkim frakturiranjem, proizvodnjom nafte iz katranskog pijeska te vađenjem nafte i plina na otvorenom moru.

U planu je i ograničavanje financiranja klijenata aktivnih u tim područjima.

"Naravno da bismo se našli u problemima kad bi naftne kompanije ovog trena nestale... Moramo financirati tranziciju", pojasnio je Mustier.

Ne imenujući izravno najveću talijansku naftnu i plinsku grupu, čelnik UniCredita signalizirao je da s Enijem pregovaraju o opcijama vezanim uz tu tranziciju, rekavši da bi banka mogla, primjerice, poduprijeti projekte za proizvodnju energije iz otpada.

Francuska banka BNP Paribas već je prošli tjedan objavila da će se do 2030. u potpunosti povući iz financiranja projekata vezanih za ugljen za termoelektrane na području Europske unije, a do 2040. u svijetu.

Danas je i francuski osiguravateljski div AXA objavio da jača klimatsku strategiju, obećavši da će se povući iz takvih projekata puno brže no što su do sada planirali. Namjeravaju se također povući iz više zemalja, s obzirom na težnju vlasti da ubrzaju tranziciju na nisko-ugljično gospodarstvo.

Iz Axe poručuju da će se do 2030. kao investitor u potpunosti povući iz industrije ugljena u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije, te iz ostatka svijeta do 2040.

Financijske institucije i industrijske tvrke pod sve većim su pritiskom investitora da pokažu konkretne korake kojima podupiru UN-ov Pariški klimatski sporazum iz 2015. čiji je cilj spriječiti katastrofalno globalno zagrijavanje.

Predstavnici iz gotovo 200 zemalja svijeta trebali bi se okupiti na konferenciji u Madridu od 2. do 13. prosinca i dogovoriti pojedinosti o opcijama provedbe Pariškog klimatskog sporazuma. Žele također snažnije ograničiti emisiju štetnih stakleničkih plinova.

Izvješće UN-a objavljeno ovoga tjedna pokazalo je da su emisije stakleničkih plinova u 2018. dosegnule rekordne razine. Upozoreno je također da emisije moraju biti znatno više smanjene u razdoblju od 2020. do 2030. kako bi se ispunili ciljevi iz Pariškog sporazuma.

Od ostalih mjera AXA je najavila i da u razdoblju od 2020. do 2023. planira 12 milijardi eura "zelenih investicija".