Temeljem odluka Vlade RH od 2010. do rujna 2018. za zaduženje Uljanik grupe radi financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost u korist poslovnih banaka izdano je državnih jamstava u visini od 7,5 milijardi kuna, kazao je Marić.

"Državna jamstva u vrijednosti od 2 milijarde kuna iskorištena su za izgradnju devet novogradnji koje su isporučene te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4,29 milijarde kuna, budući da iznos od negdje 1,21 milijardi kuna nije iskorišten", rekao je Marić.

Taj iznos od 4,29 milijardi kuna uključuje izloženost samo prema glavnici, napominje se u izvješću, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po jamstvima i kreditima, kamate a za koje država također jamči u istom postotku kao i za jamstvo glavnice.

Dodao je i da se, prema podacima Uljanik grupe i brodograđevne industrije Jadranbrod, može vidjeti da gradnja velikog broja brodova nije ni započeta, ali su sredstva utrošena za njihovu gradnju. Iz podataka proizlazi da sredstva u visini od 1,07 milijardi kuna, za koja su izdana državna jamstva u ukupnom iznosu od 855,96 milijuna kuna, nisu utrošena za izgradnju tih brodova.

Ministarstvo financija dosad je zaprimilo pozive za plaćanje od strane banaka u iznosu od 1,1 milijardu kuna uvećano za kamate i naknade, kazao je Marić, dodavši da se zbog najave otkazivanja četiri broda očekuje uskoro i dodatni pozivi za plaćanje prema danim avansima 431 milijun kuna, uvećano za naknade i kamate.

Trenutno je dospjelo 364 milijuna kuna, za koje Ministarstvo još nije zaprimilo pozive za plaćanje, ali banke su ih najavile, kazao je Marić.

Iznosi 10 puta veći od jamstvenih pričuva

"Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna", naveo je Marić.

Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.

U ovogodišnjem proračunu, pak, na poziciji jamstvene pričuve planirano je 265 milijuna kuna, od čega je dosad utrošeno 118 milijuna, napomenuo je Marić. "Dakle, govorimo o deset puta većim iznosima od onoga što je originalno plranirano jamstvenom pričuvom", istaknuo je.

Marić je istaknuo i da će banke po protestiranim državnim jamstvima i svim kreditima i dalje zaračunavati kamate te će tražiti da ih država plati. Stoga je Vlada zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe, kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.

Minfin će pristupiti ovrsi na brodovima

Ministar Marić najavio je da će po izvršenom plaćanju po protestiranim jamstvima, Ministarstvo financija podnijeti Financijskoj agenciji naloge za naplatu svojih tražbina od Uljanika d.d., Uljanik Brodogradilista d.d. i 3. MAJ Brodogradiliste d.d.

Budući da ovrhom po računima neće moći namiriti svoju tražbinu, Ministarstvo će pristupiti ovrsi na brodovima na kojima ima upisano založno pravo.

"U suradnji s nadležnim Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, treba sagledati moguće rješenja i predložiti model kojim će se nastojati naplatiti dio tražbina po protestiranim državnim jamstvima, bilo da se radi o prodaji ili o dovršetku započete izgradnje brodova", kazao je Marić.

Naglasio je i da će negativni fiskalni učinci koji će nastati zbog aktiviranja državnih jamstava značajno utjecati na likvidnost državnog proračuna u smislu potrebe osiguranja dodatnih sredstava.

Osim toga, prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, plaćanja po državnim jamstvima tretiraju se kao kapitalni rashod, što u ovom slučaju, može imati nepovoljan utjecaj na fiskalni saldo, odnosno manjak/višak proračuna opće države, a samim time i na javni dug.

"U ovom trenutku još uvijek ne možemo reći pune i potpune efekte kako će se tretirati sve ove transakcije ali neminovno, temeljem ovih brojki, da će doći do kraja godine do određenih utjecaja na likvidnost državnog proračuna. Ove isplate po protestiranim jamstvima će se morati dogoditi, dakle likvidonosni efekt je neminovan. Također, neminovan je efekt preuzimanja svih dugova i njihovo uračunavanje u statistiku javnog duga", kazao je Marić.

Ipak, očekuje da će javni dug kao udio u BDP-u do kraja godine nastaviti sa svojim trendom smanjivanja, premda napominje da nije u potpunosti izvjesno kako će Eurostat i DZS tretirati ukupno plaćene kapitalne rashode.

Plenković: Sve ugovore provjeriti zajedno s DORH-om

Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vlada u zaključku usvojenog dokumenta, uz nalog Ministarstvu financija da poduzme sve potrebne radnje s obzirom na protestirana jamstva glede plaćanja u predstojećem razdoblju, navela i da se sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeri zajedno s DORH-om.

"Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske", kazao je premijer.

Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.