Godišnja stopa rasta iznosila je 4,6 posto, pa su ukupni depoziti u usporedbi s lanjskim svibnjem viši za 12,7 milijardi kuna. U odnosi na travanj porasli su za 0,6 posto ili 1,8 milijardi kuna.

Rast na mjesečnoj i godišnjoj razini isključivo je posljedica rasta depozitnog novca koji predstavlja novčana sredstva na transakcijskim računima (tekućim i žiroračunima) te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a..

Tako je depozitni novac dosegnuo povijesno najvišu nominalnu vrijednost od preko 94 milijarde kuna, čineći nešto manje od 33 posto ukupnih depozita. Na mjesečnoj razni veći je za 2,5 milijardi kuna ili 2,7 posto, dok je u odnosu na stanje na kraju svibnja 2018. porast iznosio 14,3 milijarde kuna. Time je nastavljen snažan rast po dvoznamenkastim stopama koji uz manja odstupanja traje od početka 2015. godine.

Istovremeno je rastao je i udio depozitnog novca u ukupnim depozitima. U RBA-u kažu da je to rezultat povijesno niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine, višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita.

U strukturi ukupnog depozitnog novca gotovo 46 milijardi kuna (49 posto ukupnog depozitnog novca) krajem svibnja držala su kućanstva, dok je 37 milijardi kuna ili 39,4 posto pripadalo nefinancijskim društvima. Pri tome oba sektora nastavljaju sa snažnim dvoznamenkastim stopama rasta prisutnima već nekoliko godina.

Za razliku od depozitnog novca, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini blago pali. Uz pad od 710 milijuna kuna (0,8 posto) na mjesečnoj te 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su se krajem svibnja spustili na 193,8 milijardi kuna. To je najniža nominalna vrijednost štednih oročenih depozita od lipnja 2014. godine.

Više od 80 posto tih depozita čine valutni depoziti, uglavnom u eurima i štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva.

Analitičari RBA kažu u analizi, objavljenoj u srijedu, da daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka ukazuje na nastavak rasta ukupnih depozita banaka. Očekuju nastavak razmjeno niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca.