Što će država uskoro staviti na prodaju i kako će u budućnosti kadrovirati, pitali smo Mladena Pejnovića, predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

Je li gotov prvi nacrt prodaje državnih tvrtki za 2015. godinu?

- Bit će do kraja rujna i na Vladu će u listopadu. U ovom trenutku imamo desetak velikih natječaja. U tijeku su natječaji za Maestral, Jadroplov, hotele Plat i Imperijal, Treći maj... Ići će se i u prodaju Luka Ploče, HT-a i Končara. Otvara se i pitanje ponovne prodaje Hrvatske poštanske banke. Očito, nakon što nije uspjela njezina prodaja u prvom pokušaju lani, nije došlo do kapitalizacije i uspostave potrebne razine kapitala, Narodna banka taj problem aktualizira. Za nas to znači poziv na prodaju, odnosno traženje partnera. Jesu li se vremena radikalno promijenila, nisam siguran, ali pokušaj uspostave adekvatnog kapitala u toj banci morat će biti odrađen.

Nikad veća dobit

Što je s kadroviranjima u državnim tvrtkama? Problemi u HEP-u su isplivali.

- Kadroviranje u HEP-u pokazalo se kao problem jer tri puta mijenjati vodstvo u tri godine, bez obzira na sva obrazloženja, znači da nešto nije dobro. U HEP-u je glavni problem bio izostanak očekivanog razvoja, uključujući i investicije, te nedovoljno aktivna uloga na novostvorenom tržištu energije. Potraga i za kadrovskim rješenjima koja mogu riješiti pitanja HEP-a i pitanja aktivne uloge HEP-a na tržištu nije jednostavna. Drugi je problem što jako velik broj ljudi misli da se mogu prihvatiti bilo čega, ali isto tako imate mali broj ljudi koji imaju ozbiljne referencije za ta dva zadatka. Za takav razvoj i tržišnu ulogu HEP-a nijedan od menadžera koje smo vidjeli nema referencije. Objektivno, nije ni mogao imati.

Zato imaju stranačku pripadnost.

- To je točno. Međutim, ni stranačka pripadnost ne rješava i ne daje odgovor.

Kako je moguće da jedan od generatora gospodarstva uopće bude stranački plijen nakon izbora?

- Nijedna tvrtka nije pripala nijednoj stranci. To je sigurno. Dogodilo se sljedeće. Za restrukturiranje trgovačkih društava u državnom vlasništvu mišljenje i odgovornost je jako velika kod svakog resornog ministarstva. Kod nekih ministarstava nije došlo do takvih eksplozija. Više kritika bilo je na Ministarstvo gospodarstva. Međutim, ni u Ministarstvu gospodarstva ta kritika ne drži vodu. Jer taj problem nemamo u nekim drugim industrijama koje su uspjele osigurati razvoj i tržišnu poziciju, koje su riješile osnovne probleme. Tako da je kadroviranje u svakom slučaju isplivalo kao glavni problem u uvjetima nerazvoja i nedovoljne orijentacije na tržište. Uostalom, mi imamo 59 strateških poduzeća. U javnosti se učestalo govori samo o njih nekoliko. Ali i tih nekoliko kvari ukupni dojam. Iako, dobit poduzeća u državnom vlasništvu nikada nije bila bolja.

Najavili ste angažiranje head hunting agencija za pronalazak menadžera za strateška poduzeća. Čime ćete privući vrhunske ljude?

- Ako govorimo o head huntingu, govorimo o potrazi za ljudima koji neće biti eksperiment, nego su dokazani stručnjaci. To znači da su ti stručnjaci na tržištu. Kad ih agencije budu predlagale nama, predlagat će i uvjete koji će morati biti tržišni. Hoćemo li i kako pristati na te tržišne uvjete, sasvim sigurno će biti velika tema među nama samima.

Javnost će negodovati?

- Head hunting je tržište menadžera i, ako idemo u to, onda ćemo morati pristajati na uvjete s tržišta menadžera. Kako će izgledati taj razgovor, još ćemo vidjeti, ali očito će se i naša javnost morati priviknuti na takav izbor, a taj izbor više nije natječaj ljepote jer poznato je da najljepše djevojke ne idu na izbore. Treba ih privoljeti da dođu i dobro ih platiti. I takvi će još zatražiti i svu zaštitu privatnosti.

Znači li to da će HEP uskoro dobiti i četvrtog predsjednika uprave?

- Vidjet ćemo što će se događati. Definitivno je pred nama ozbiljan razgovor o izboru menadžera po uvjetima tržišta na kojem rade.

Koliku bi plaću trebalo ponuditi jednom takvom menadžeru za dolazak na čelo tvrtke kao što je HEP?

- Mi dobrog menadžera nećemo dobivati za plaću. Dobivat ćemo ga za dobit. Razgovor u principu ne može uopće biti razgovor o plaći nego mora biti razgovor o korektnoj nagradi za korektan uspjeh. Ako netko donese sto milijuna dobiti, zašto mu ne ostaviti milijun? Najjeftinija i najbrža investicija je investicija u dobrog menadžera. Vraća se već na prvom ili idućem završnom računu.

I kada možemo očekivati prve direktore s tržišta?

- To je jedna od dječjih bolesti razvoja našeg hrvatskog kapitalizma gdje se ponašamo apsolutno, ako ne socijalistički, onda bar samoupravno. Mi smo svjesni da to nije pitanje čarobnog štapića nego našeg mentaliteta, naslijeđa. I u 2015. godini posvetit ćemo se tome da i tu bolest prebolimo.

Što je sa stanovima koje ste dali u najam i zašto se nije išlo na prodaju s obzirom na njihovo stanje?

- Mi to uvijek možemo prodati. A mislimo da ih ne treba prodati jer ih ostavljamo budućim generacijama. Formirat ćemo jedan respektabilan fond stanova koji su u najmu i koji ostaju u državnom vlasništvu. S takvim se nekretninskim fondom možemo zaduživati, a sve skupa nije prodano. Ovo što mi radimo teza je u praksi da nema rasprodaje. Prodaja je zapravo prijedlog za rasprodaju.

A porez na nekretnine. Hoće ga i država plaćati?

- Ako se dogovorimo, hoće. Ma nije uopće problem. Pa će to biti naš doprinos proračunu. Ono što mogu svi građani, možemo i mi.

Evo pa birajte

Prikupljaju se ideje za 100 nekretnina u državnom vlasništvu, a uskoro ćete ponudu proširiti za još sto objekata. Očekujete li od projekta puno ili od svega neće biti ništa?

- Dosad je došlo oko 300 inicijativa, za 20-ak objekata interes je mali ili ga nema. Očekujem da će sigurno pola od toga biti na neki način realizirano iako ima jako puno ideja koje predlažu da se nekom nešto da badava.

A to ne dolazi u obzir?

- Ništa badava ne mislimo davati. Možda netko dobije nešto na privremeno korištenje jer je bolje da se privremeno koristi, ali u smislu da bi se vlasnik promijenio badava - ne dolazi u obzir.

To su sada ideje. Kada ćemo znati konkretno što će biti s tim objektima?

- Ima zanimljivih stvari. Imamo situaciju s Golim otokom koji je dobio 16 prijedloga. Moramo organizirati savjetovanje o Golom otoku, vidjeti što napraviti. Čim se završi postupak.

Što nudite u idućih sto nekretnina?

- Sve što je u našem portfelju. U suštini je naš pokušaj da budemo proaktivni. Ne da se državu ganja nego da država ganja kupce, da mi držimo tempo, da do kraja mandata na našim web-stranicama uvijek bude 300, 400, 500 ponuda pa birajte. Pa neka netko kaže da nema zemljišta za industriju. Mi smo ponudili 19,5 milijuna kvadratnih metara.

Ali nedostaje kupaca?

- Svi dođu s idejom i kažu da država ne da. Država da. Jedini je princip da badava ne damo ništa.