Ima li budućnosti za Uljanik i 3. maj, za oba brodogradilišta odgovor će se konačno znati u ovom tjednu. U Ministarstvu gospodarstva danas očekuju dobiti konačan popis vjerovnika 3. maja spremnih na program nastavka poslovanja uz vladinu pomoć uz njihov pristanak za promptno podmirenje 15 posto potraživanja i dvogodišnji moratorij za preostali dio, a što je prvi od četiri uvjeta da se vladine odluke o osiguranju pomoći do 150 milijuna kuna za deblokadu realiziraju. Brodogradilište 3. maj do sada je potpisalo sporazume o odgodi dospijeća većeg dijela tražbina s dobavljačima i kooperantima, odnosno za ukupno oko 111 milijuna kuna, što je oko 82 posto od svih tražbina vjerovnika.

U petak se, pak, održava i stečajno ročište za Uljanik d.d., na kojemu bi se vjerovnici trebali očitovati o nacrtu prijedloga stečajnog plana koji predviđa da država i pulskom škveru pruži ruku i omogući nastavak poslovanja, doduše spajanjem s tvrtkom-kćeri Uljanik Brodogradilištem, također u stečaju, u novu tvrtku, u Uljanik Novu.

U oba slučaja glavni akteri optimistični su i uvjereni su da će se njihovi prijedlozi prihvatiti, premda se oni zbog jedne novogradnje na kojoj oba plana počivaju, preklapaju i dovode u pitanje. Iz riječkih izvora čuje se da je najveći dio vjerovnika do predviđenog roka (1. rujna) stavio potpis i pečat na predloženi sporazum za nastavak rada, više od 80 posto, a konačan broj bit će ažuriran i poznat danas.

Novo jamstvo za 3. maj

U vladinoj odluci od prije deset dana nije preciziran prag toleriranja eventualnog odbijanja pristanka vjerovnika na plan za 3. maj, no navedeno je da se traži sudjelovanje za "bitan" dio tražbina. Uključeni u proces drže da će se za one koji nisu uključili naći način da se do stečajnog ročišta zakazanog 26. rujna uspješno riješi deblokadu računa brodogradilišta. U svakom slučaju, do sjednice u četvrtak Vlada bi trebala imati čistu računicu i potvrdu da su svi postavljeni uvjeti za odobravanje jamstva ispunjeni. Osim potpisa, to su još sporazum s HBOR-om i drugom poslovnom bankom o kreditu za koji će se izdati državno jamstvo, da s Hrvatskom brodogradnjom Jadranbrod zaključi ugovor za praćenje realizacije plana, te da Uprava resornim ministarstvima financija i gospodarstva preda sveobuhvatnu analizu strukture troškova koje će se financirati iz HBOR-ovog kredita.

Na Vladi bi se, kako doznajemo, već ovaj tjedan mogla naći i odluka o još jednom jamstvu, onom za realizaciju prvog od tri broda na čijoj gradnji će se temeljiti dvogodišnji poslovni plan. Riječ je o brodu za prijevoz rasutog tereta, s čijim naručiteljem kanadskom tvrtkom Algoma se očekuje u narednim danima potpisivanje ugovora o dovršetku broda, a što bi jamstvom poduprla Vlada.

Tko će dovršiti 514-icu?

Relativno brzo 3. maj bi mogao ugovoriti i drugi brod, tankeru Santiago koji se nalazi u Uljaniku, dok će pregovori za 514-ice još potrajati. Taj brod dio je stečajne mase Uljanika, no plan 3. maja temelji se na njegovu dovršetku u Rijeci. U Puli se, pak, tomu protive jer i njihov plan za Uljanik d,d, a koji predviđa i uključivanje Uljanik Brodogradilišta, počiva na dovršetku 514-ice.

O tomu gdje će se brod oko kojega će uslijediti sporenja biti dovršen, stečajni upravitelj Uljanika Damir Majstorović kaže još nije pozvan na razgovor. No, tema će se zasigurno otvoriti na ročištu u petak. Po njemu su dvije mogućnosti, da država kao najveći Uljanikov vjerovnik, uskrati suglasnost za stečajni plan ili pak da suglasnost za oba plana, i trećemajskog i Uljanikovog, čime bi se opet našla u pat-poziciji.

Nije isključena mogućnost da se donese politička odluka da se 514-ice dovrši u 3. maju, no Majstorović ističe da i tu političku odluku treba pravno uokviriti. Pokaže li se da je država voljna ići u realizaciju plana za Uljanik, sugovornici iz vladinih krugova zaključuju da će se spornu gradnju 3. maju, odnosno onome od brodogradilišta koje je neće graditi, morati na neki način kompenzirati.

Priznato gotovo pet milijardi kuna potraživanja

Uoči ispitnog ročišta stečajni upravitelj Uljanika objavio je i tablice prijavljenih tražbina, razlučnih i izlučnih prava, te popis vjerovnika i imovine tvrtke. U prvom višem isplatnom redu ukupno je 224 vjerovnika koji su prijavili 5 milijuna kuna potraživanja, a priznato im je 2 milijuna. U drugom isplatnom redu ukupno je 146 vjerovnika koji su prijavili 5,093 milijarde kuna potraživanja, od čega je priznato 4,854 milijarde. Najveći je pri tom iznos potraživanja Ministarstva financija za protestirana jamstva, ukupno 3,209 milijardi kuna, te HBOR-a 480 milijuna kuna. Uz njih još sedam vjerovnika iz drugog isplatnog reda ima razlučna prava, uglavnom banke i naručitelji brodova, a njihova su potraživanja 2,9 milijardi kuna. Imovina Uljanika procijenjena je na 1,9 milijarde kuna, pri čemu najveći iznos čini jaružalo, brod koji je u visokoj fazi dovršenosti i nalazi se trenutno na javnoj dražbi s početnom cijenom od 794 milijuna kuna.