Jadranski naftovod (Janaf) prošlog je tjedna i službeno obilježio kraj velikog investicijskog ciklusa vrijednog milijardu kuna. O planovima i perspektivama tvrtke govori njezin čelnik Dragan Kovačević, inače doktor ekonomskih znanosti i sveučilišni predavač na predmetu financije.

Janaf je uspješno završio milijardu kuna vrijedan investicijski ciklus. Što to znači za kompaniju, a što za nacionalnu ekonomiju?

Prije svega, ovo znači jedno buđenje optimizma u društvu. Mi smo investiciju počeli u točki A i završili u točki B, a za to nam je trebalo i manje vremena nego što je bilo planirano. Kada bi svi projekti u Hrvatskoj tako funkcionirali, ovo bi vrlo brzo postala perspektivna zemlja. Janaf, Agrokor i svega još nekoliko tvrtki u Hrvatskoj te su vodilje kako trebaju funkcionirati kompanije, šira ekonomija, pa i država u cjelini. Dakle, to je naš doprinos.

Najznačajniji dio investicijskog ciklusa otpada na gradnju novih skladišnih kapaciteta na lokacijama u Zagrebu i Omišlju. Kako će se dovršetak tih objekata odraziti na poslovanje Janafa?

Naša je budućnost da više ne možemo biti usmjereni isključivo na našu temeljnu djelatnost, a to je transport nafte, već se moramo širiti i na nove sektore - prvenstveno poslove skladištenja nafte i naftnih derivata. Uvjeti na globalnom tržištu nafte se mijenjaju. Države proizvođači sve više preuzimaju i poslove prerade nafte, od izvoznika sirovina pretvaraju se u izvoznike gotovog proizvoda više dodane vrijednosti. Dakle, s novim skladištima strateški smo se pozicionirali i spremni smo za sljedeći iskorak u poslovanju.

Koji je to iskorak?

Moj je cilj da do kraja mandata pozicioniramo Omišalj kao jaku trgovačku točku na mediteranskom tržištu nafte, naravno s orijentacijom prema izvozu.

Ideje o formiranju naftnog ‘spot′ tržišta na Krku nisu nove. Zašto očekujete da će se ovaj put realizirati?

Napokon imamo sve potrebne preduvjete - osigurali smo reverzibilnost toka u našem naftovodu, kao i dovoljne količine skladišnih kapaciteta. To su dva ključna tehnička uvjeta koja su nužna da biste uopće mogli razmišljati o uspostavi burze nafte. Vrijeme je da to kapitaliziramo i stvorimo dodatnu vrijednost. To je samo je dio golemih mogućnosti koje se Hrvatskoj otvaraju u energetskom, pa i širem ekonomskom smislu.

Činjenica je da vas je geopolitička situacija u regiji pomazila. Zbog sve manjih isporuka ruske nafte naftovodom Družba, srednjoeuropske rafinerije prisiljene su okrenuti se alternativnim pravcima dobave, pri čemu je Janaf u jedinstvenoj poziciji.

Janaf je protekle godine bio suočen s padom prometa na svojim osnovnim tržištima, a to su rafinerije u Hrvatskoj, BiH i Srbiji koje prerađuju manje nafte nego ranijih godina. Mogli smo to mirno gledati, pokušati ostvariti prošlogodišnji rezultat i tu stagnaciju proglasiti velikim uspjehom. Ili smo mogli krenuti u potragu za novim poslovima i rastom. Odlučili smo se za ovo drugo i uspjeli povećati naše poslovanje s partnerima u Mađarskoj i Slovačkoj. Tu su nam na ruku išli i događaji u okruženju, no da mi nismo imali mogućnosti da te nove perspektive iskoristimo, od svega ne bi bilo ništa. Iz našeg primjera bi mnogi, pa i na političkoj sceni, trebali izvući pouku.

Pouku?

Da, pouku da je pitanje upravljanja ključno pitanje budućnosti ove države. Upravljanje je ono što iz resursa kojima raspolažete stvara dodanu vrijednost. Mi smo u Janafu pokazali jedan primjer kako se stvara ta dodana vrijednost, no za ekonomski prosperitet potrebne su nam tisuće takvih uspješnih projekata na svim razinama.

Ekonomski ste strateg HNS-a i sveučilišni predavač. Što Hrvatska, po vama, mora učiniti da bi napokon izašla iz ekonomske krize?

Mi ekonomiju moramo vratiti osnovama. Dakle, moramo početi činiti ono što danas možemo, a to je, prije svega, stvarati dodanu vrijednost. Ako mi u jesen posijemo više žita, u ljeto ćemo imati i veću žetvu. Može li to Hrvatska? Može. Može li žestoko napredovati u drvnoj industriji? Može. Može li povećati turističke prihode za barem dvije milijarde eura, ako poveže turizam s prehrambenom industrijom? Može. E u tom segmentu država, a to znači Vlada, mora biti puno aktivnija. Ne možemo to prepustiti tržištu. Mi danas imamo stalne promjene poreznog sustava, pravnu nesigurnost i jednu katastrofalnu javnu sliku poduzetnika u javnosti. Tako se ne može uspjeti.