Na skupštini dioničara Imunološkog zavoda ovoga petka trebale bi se donijeti važne odluke, nakon čega bi Povjerenstvo za odabir strateškog partnera trebalo odlučiti o najpovoljnijem modelu kupnje i dokapitalizacije te kompanije, kojim će se zaštiti strateški interes države.

Prva iduća sjednica tog povjerenstva predviđena je u rujnu, kažu u Ministarstvu gospodarstva. Nakana je da se proizvodnja nastavi u Hrvatskoj, zaštite sojevi, očuvaju radna mjesta i održi načelo samodostatnosti.

Sutrašnja skupština dioničara među ostalim odlučivat će o pokriću gubitka za 2013. godinu u visini od 21,66 milijuna kuna. Predlaže se njegovo pokrivanje iz zadržane dobiti u visini od 894 tisuće kuna, a ostatak će se prenijeti u iduće razdoblje.

Uoči skupštine dioničara glavna povjerenica Samostalnog sindikata energije, kemije i nemetala u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec kaže kako se još ništa ne zna o sudbini zavoda, kojemu su prije godinu dana uskraćene licence za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili plazme te seruma životinjskog podrijetla.

Početkom svibnja objavljen je javni poziv za kupnju dionica i dokapitalizaciju Imunološkog zavoda, a Povjerenstvo je zaprimilo pisma namjere za kupnju 73,41 posto dionica Zavoda od osam zainteresiranih partnera.

Među njima je bio i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji ima najveći paket dionica od 44,5 posto. Interes je iskazao i Jadran Galenski laboratorij, Grad Zagreb, zagrebačke tvrtke Visia Croatica i Geneza, te Bilthoven Biologicals i Royal Derryclare iz Dublina, kao o tvrtka PharmaS Luke Rajića, zajedno s fondom Nexus FGS.

Po saznanjima Lidije Jagarinec, do sada nije stigla nijedna obvezujuća ponuda, koja bi značila opstanak Zavoda i pokretanje proizvodnje.

"Nema nikakvih garancija da iza pisma namjere stoji doista zainteresirani strateški partner, odnosno sva se pisma namjere mogu povući nakon obavljenog dubinskog snimanja Zavoda", kaže Jagarinec. Upozorava kako se država, koja sada drži 73,41 posto dionica, pokazala kao izrazito loš gospodar.

"U godinu dana otkad smo izgubili licence, mogli su otvoriti nove pogone da je bilo političke volje. Jako je teško ponovno pokrenuti proizvodnju nekog preparata kada ga Imunološki zavod jednom prestane proizvoditi. Primjer je Pliva koja više ne proizvodi ni običan penicilin za muskularnu primjenu. Umjesto toga, u zaraznoj bolnici daju jugocilin uvezen iz Srbije. Trgovački centar podignu za šest mjeseci, a za tvornicu koja donosi proizvodnju nije im dosta ni godinu dana. Sramotno", kaže Jagarinec.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u izjavi Hini ističe da je Grad Zagreb prvi dao ponudu za rješenje problema Imunološkog zavoda, ali i da do danas nije dobio odgovor. "Grad Zagreb će osigurati dovoljno sredstava, u visini od 20 do 30 milijuna eura u idućoj godini, ako nam Vlada, odnosno resorno ministarstvo, ukaže povjerenje", poručio je Bandić.

Bandić tvrdi da Grad Zagreb u Imunološkom zavodu namjerava nastaviti proizvodnju svih triju krvnih derivata, napraviti nove proizvodne kapacitete i zaposliti sve ljude koji tamo stručno i pošteno rade.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nisu dali konkretne podatke na upit o njihovoj ponudi. Navode samo da "Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Ministarstvom zdravlja i HZZO-om pokušava iznaći najbolje rješenje za Imunološki zavod na korist svih sudionika".

Za više detalja o natječaju upućuju na Ministarstvo gospodarstva, koje provodi javno prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju dionica i dokapitalizaciju Imunološkog zavoda.

Iz Ministarstva gospodarstva, upitani za natječaj, samo kažu da je prva iduća sjednica Povjerenstva predviđena u rujnu.

U međuvremenu, Jagarinec navodi da bi Zavod, sa zalihama koje sada ima, mogao nastaviti proizvodnju kada bi mu Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) privremeno vratila oduzete licence za proizvodnju.

"Ne razumijem državu koja se tako lako odriče proizvodnje. Naš prostor ne izgleda svemirski, ali ima sterilitet. Nemamo problem sa sterilitetom niti s nuspojavama. Ali prostor nije onoliki koliki traži ′dobra proizvođačka praksa′, iako je konačni produkt u redu. Od početka godine upozoravamo da ćemo kroz dvije godine kupnjom stranih preparata otplatiti tvornicu. I to se sada ispostavlja kao točno, s obzirom koliko košta zmijski protuotrov ili protuotvrov protiv ugriza crne udovice, koje moramo uvoziti jer nemamo proizvodnu dozvolu", kaže Jagarinec.

Iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kažu da Imunološki zavod, prilikom stručnog očevida u svibnju 2013., nažalost nije zadovoljavao sve propisane uvjete i zahtjeve dobre proizvođačke prakse te da "nije bio u mogućnosti otkloniti uočene nedostatke koji bi predstavljali rizik za javno zdravlje". Stoga mu je, u skladu sa zakonom, Agencija u srpnju 2013. godine morala uskratiti davanje proizvodne dozvole.

Ishod eventualnog novog stručnog očevida ovisi o tome je li proizvođač u međuvremenu uklonio ranije utvrđene nedostatke te ispunio sve propisane uvjete koji se tiču zaštite javnog zdravlja. "Čim Imunološki zavod podnese HALMED-u valjani zahtjev za izdavanje dozvole za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili ljudske plazme i seruma životinjskog podrijetla, HALMED će bez odgode izaći u očevid podnositelju zahtjeva", poručuju iz te agencije.

Imunološki je u vlasništvu države - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje posjeduje 44,5 posto dionica, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 14,6 posto, Hrvatski fond za privatizaciju 14,2 posto, dok mali dioničari drže 26,7 posto dionica.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je jučer da se rezultati natječaja za Imounološki mogu očekivati u idućih nekoliko mjeseci, a idući korak kroz enkoliko tjedana, te da se razmatra „na koji način će pustiti strateškog investitora, koji treba donijeti investiciju, a zadržati 25-postoni udio Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kako bi zaštitili proizvodnju u Hrvatskoj".