U MOL-u nisu željeli komentirati o čemu se razgovaralo, tako da se o tome može samo nagađati, ali vrlo vjerojatno jedna od tema bila je udjel MOL-a u INA-i, piše mađarski portal portfolio.hu.

Izaslanstvo ruskog plinskog diva Gazproma sastalo se s Upravom mađarske naftne kompanije MOL, objavio je mađarski portal portfolio.hu. U MOL-u nisu željeli komentirati o čemu se razgovaralo, tako da se o tome može samo nagađati, ali vrlo vjerojatno jedna od tema bila je udjel MOL-a u INA-i, piše mađarski portal.

Izaslanstvo Gazproma, koje je vodio potpredsjednik i izvršni direktor kompanije Aleksej Miller, u Mađarskoj je službeno stiglo kako bi premijera Viktora Orbana upoznalo s napretkom projekta plinovoda Južni tok, a "usput" je održan i sastanak vodećim ljudima MOL-a. Portal podsjeća da MOL ne sudjeluje u projektu Južni tok. Mađarska u projektu sudjeluje preko energetske kompanije MVM.

U medijima se pisalo da Rusi zainteresirani za MOL-ov udjel u Ini od 49,2 posto, mađarska Vlada i MOL potvrdili su da su spremni prodati udjel ako se spor s Hrvatskom oko vlasničkih i upravljačkih prava u Ini uskoro ne riješi.

Špekuliralo se da su za kupnju udjela u INA-i zainteresirane ruske tvrtke Rosneft i Gazprom, a da je ruski predsjednik Vladimir Putin prednost dao Rosneftu. Navodno su Rusi planirali kupiti 75 posto dionica Ine te nakon toga provesti plan restrukturiranja koji uključuje zatvaranje rafinerije u Sisku. Na njenom mjestu izgradili bi skladišta nafte i naftnih prerađevina.

Bruxelles i Washington protiv prodaje INA-e Rusima

Hrvatska bi, zaključuje portfolio.hu, sastanak čelnika Gazproma i MOL-a mogla protumačiti kao upozorenje da je prodaja mađarskog udjela Rusima realan scenarij. Međutim, s obzirom na trenutne sukobe između Rusije i Ukrajine, malo je vjerojatno da će Europska komisija biti očarana prodajom Gazpromu.

S takvim ishodom ne bi zadovoljne ni Sjedinjene Američke Države. Amos Hochstein, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD-a, jasno je rekao da se SAD protivi prodaji mađarskog vlasništva u INA- Rusima.

"Hrvatska i MOL moraju postići dogovor oko upravljanja Inom kako bi na taj način i osigurali stabilnost energetske industrije u regiji", rekao je Hochstein. „Nužno je da dvije strane postignu sporazum kako upravljati Inom na najbolji mogući način, odnosno kao profitabilnom tvrtkom, i pritom osigurati da ona služi ekonomskim interesima Hrvatske", pojasnio je Hochstein što očekuje američka administracija.

Portfolio.hu pak upozorava kako je sukob hrvatske Vlade i MOL-a nedavno verbalno eskalirao. Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak optužio je MOL da sustavno uništava Inu, i da upravljajući kompanijom, prema analizi AT Kearneya, oštetio Hrvatsku za 6,2 milijarde dolara. MOL je to, naravno, opovrgnuo.

Orban: Južni tok je ključan za europsku opskrbu plinom

Pitanje je i kakav je stav mađarskog premijera Orbana. „Situacija u Ukrajini potvrdila je da projekt Južnog toka ključan za europsku opskrbu plinom", rekao je Orban nakon sastanka s predsjednikom Gazproma Aleksejom Millerom.
U izjavi se ne govori o detaljiam sastanka, osim da se razgovaralo o nedavnoj odluci Austrije da se uključi u Južni tok.

U Memorandumu su iskazane namjere stranaka da se izgradi austrijski dio plinovoda Južni tok s kapacitetom 32 milijarde prostornih metara godišnje, koji bi dosezao do Baumgartnera.

Južni tok bi se prostirao od bugarske obale Crnog mora preko Srbije i Mađarske do Austrije, zaobilazeći Ukrajinu. Europska unija dugo je razmatrala konkurentsku rutu plinovoda Nabucco, kojim bi se plin dopremao u Europu iz središnje Azije kako bi smanjila ovisnost o ruskom plinu, ali projekt je, nakon godinu dana zastoja, napušten prošle godine.

„S obzirom na namjeru da se krak Južnog toka protegne prema Austriji, zajednički smo odlučili napraviti dodatnu analizu o mađarskoj ruti tog kraka", navodi u priopćenju izdanom nakon sastanka s Orbanom Gazprom. U priopćenju se dodaje da su „stranke uvjerene da promjene rute neće utjecati na rokove završetka projekta i da će mađarski dio plinovoda biti u pogonu početkom 2017.".

Planirano je da mađarski krak plinovoda dug 229 kilometra poveže Hercegszántó na mađarsko-srpsko granici i Tornyiszentmiklós na mađarsko-slovenskoj granici.