- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 16.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz gotovo nepromijenjen promet, u fo...
- 15.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz pad prometa, ...
- 16.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske burze blago porasle uoči odluka Fed...
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 20.09.2026 ZSE TJEDNO: Crobexi prošloga tjedna pali, promet porastao
- 20.09.2026 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, Fed povećao kamate
- 20.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze ponovno pale, središnje banke podižu kamate
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Cijene nafte na korak od 105 dolara
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Rast bi mogao biti ugrožen ne suzbije li se inflacija
- 18.09.2026 Građani eurozone očekuju nižu inflaciju do idućeg ljeta
- 18.09.2026 Obveza isticanja svih sidrenih cijena opterećuje poduzetnike
- 18.09.2026 Toyota u modernizaciji tvornica premješta težište na robotiku
- 18.09.2026 Njemačka industrija optimističnija u prognozi gospodarskog rasta
ČEŠKA KOFOLAObjavljeno: 19.02.2016

Proizvodit ćemo Inku, Naru i Voćko, ali u Sloveniji
| Podijeli sadržaj: | ||||
Inka, Nara i Voćko neće otići u povijest. Vjerojatno će biti modernizirani i kao takvi će na domaćem tržištu bezalkoholnih pića konkurirati liderima poput Jamnice i Coca-Cole. No zasad će se proizvoditi u Sloveniji, rekla je za tportal Jaroslava Musilová, PR menadžerica češke Kofola grupe, koja je preko Radenske preuzela najpoznatije proizvode zagrebačkog Badela.
Početkom veljače Radenska je od Badela 1862 kupila brendove - Naru, Inku i Voćko. Osim toga, Radenska je od Badela preuzela punjenje i distribuciju Pepsija za Hrvatsku, čime je Badel konačno ugasio neprofitabilnu proizvodnju bezalkoholnih pića. Radenska je pak lani prodana češkoj Kofoli.
Sama Kofola prije dvadesetak godina bila je na rubu propasti - na tržištu je nastupala s klonom Coca-Cole koji je u eri Hladnog rata bio vrlo popularan. Nakon pada Berlinskog zida klonovi Coca-Cole i Pepsija više nisu imali šanse pored originalnih proizvoda.
Povjerenje u lokalne brendove
Kofola na svakom tržištu nastupa s lokalnim brendovima. Odlučili su se na takvu strategiju jer cijene brendove s kojima su ljudi povezani, vjeruju im i imaju tradiciju. Teško je uzeti piće iz jedne zemlje i prodavati ga u drugoj. Zato širimo portfelj lokalnim brendovima, kaže Musilová.
Orijentacija na lokalno vidljiva je i u drugim segmentima poslovanja. Kofoline tvrtke u zemljama izvan Češke uvijek vode domaći ljudi, a maksimalno se okreću i domaćim dobavljačima. U tom kontekstu, napominje Musilová, proizvodnja Badelovih marki - Nare, Inke i Voćka - neće stati.
U te marke ne bismo uložili novac da ne vjerujemo u njih. Naravno, uvijek nešto može poći po zlu, ali zaista vjerujemo u ono što radimo: želimo uložiti novac u vaše brendove i očuvati ih. Dokazali smo da to možemo, a dobar primjer je Radenska, koju smatramo jako dobrom vodom, s puno dodane vrijednosti i emocija koje se vežu uz nju. Ona se već sada izvozi u SAD i Kanadu i vratit ćemo je na staze slave, rekla je Musilová.
Cijena i dalje nepoznanica
Ipak nije isključena mogućnost rebrendiranja i modernizacije jer samo oslanjanje na retro i emocije često nisu dovoljni za uspjeh na tržištu. Što se tiče pregovara s Badelom 1862, Musilová kaže da je dogovor o prodaji postignut relativno brzo: Njima se sviđao naš način rada, nama su se svidjeli njihovi proizvodi. Bili smo u pravo vrijeme na pravom mjestu.
Međutim vrijednost transakcije i dalje ostaje nepoznata. Upitana kako se Kofola namjerava boriti s konkurencijom na hrvatskom tržištu, kojim dominiraju Jamnica Ivice Todorića, Juicy sokovi Stanić grupe i Coca-Cola, Musilová pojašnjava kako njihova strategija nije pusto osluškivanje tržišta i praćenje trendova.
Uglavnom ne kopiramo konkurenciju, već pokušavamo stvoriti vlastite trendove i rješenja. To ovisi o ljudima koji moraju prepoznati vrijednost onoga što radimo. To ćemo pokušati napraviti i u Hrvatskoj, no najprije se moramo upoznati s tržištem o kojem ne znamo puno, rekla je.
Žele punu paletu proizvoda
Dugoročno, Kofola u Hrvatskoj želi imati kompletiran portfelj bezalkoholnih pića i širu distribucijsku mrežu od one koju je imao Badel, no ne žele otkriti koji su im idući koraci. Zasad se punjenje Pepsija, kao i proizvodnja Voćka, Nare i Inke, seli u Sloveniju.
Hrvatska je šesto tržište na koje se probila ova češka kompanija. Prisutni su i u Slovačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Rusiji i Mađarskoj. U Češkoj i Sloveniji drže lidersku poziciju na tržištu bezalkoholnih pića dok su u Slovačkoj drugi, a u Poljskoj peti najveći igrač.
Osim pića, Kofola u Češkoj distribuira proizvode austrijskog Raucha te drži lanac brzih restorana zdrave hrane. Što se Pepsija tiče, distribuiraju ga samo u Sloveniji i Hrvatskoj dok im je u drugim zemljama on konkurencija.
Godišnji prihod grupe iznosi oko 300 milijuna eura, a većinski je vlasnik obitelj Samaras, koja se u Češku doselila još za vrijeme građanskog rata u Grčkoj, dakle 40-ih godina prošlog stoljeća.
Kako je nastala Kofola
Piće Kofola nastalo je 1960. u Čehoslovačkoj kao odgovor na američku Coca-Colu. Priča o njenom nastanku jako podsjeća na stvaranje Cockte u tadašnjoj Jugoslaviji. Naravno, Kofola je bila posve različita od Coca-Cole jer je bila na biljnoj bazi dok je većinu okusa dobivala od karamele. Piće se vrlo dobro prodavalo u Čehoslovačkoj sve do Baršunaste revolucije kojom je 1989. mirno srušen komunistički režim u toj zemlji. Devedesetih godina Coca-Cola je zauzela tržište, a ono je preplavljeno raznim brendovima i kopijama Coca-Cole i Kofole. Tek 2000. grčki imigrant Kostas Samaras uspijeva ponovno pokrenuti proizvodnju autentične Kofole te je ona spašena s ruba propasti postavši kompanija koja nastupa na šest tržišta i ostvaruje godišnji promet od oko 300 milijuna eura. Kostas je preminuo lani, a tvrtku vodi njegov sin Janis.
Početkom veljače Radenska je od Badela 1862 kupila brendove - Naru, Inku i Voćko. Osim toga, Radenska je od Badela preuzela punjenje i distribuciju Pepsija za Hrvatsku, čime je Badel konačno ugasio neprofitabilnu proizvodnju bezalkoholnih pića. Radenska je pak lani prodana češkoj Kofoli.
Sama Kofola prije dvadesetak godina bila je na rubu propasti - na tržištu je nastupala s klonom Coca-Cole koji je u eri Hladnog rata bio vrlo popularan. Nakon pada Berlinskog zida klonovi Coca-Cole i Pepsija više nisu imali šanse pored originalnih proizvoda.
Povjerenje u lokalne brendove
Kofola na svakom tržištu nastupa s lokalnim brendovima. Odlučili su se na takvu strategiju jer cijene brendove s kojima su ljudi povezani, vjeruju im i imaju tradiciju. Teško je uzeti piće iz jedne zemlje i prodavati ga u drugoj. Zato širimo portfelj lokalnim brendovima, kaže Musilová.
Orijentacija na lokalno vidljiva je i u drugim segmentima poslovanja. Kofoline tvrtke u zemljama izvan Češke uvijek vode domaći ljudi, a maksimalno se okreću i domaćim dobavljačima. U tom kontekstu, napominje Musilová, proizvodnja Badelovih marki - Nare, Inke i Voćka - neće stati.
U te marke ne bismo uložili novac da ne vjerujemo u njih. Naravno, uvijek nešto može poći po zlu, ali zaista vjerujemo u ono što radimo: želimo uložiti novac u vaše brendove i očuvati ih. Dokazali smo da to možemo, a dobar primjer je Radenska, koju smatramo jako dobrom vodom, s puno dodane vrijednosti i emocija koje se vežu uz nju. Ona se već sada izvozi u SAD i Kanadu i vratit ćemo je na staze slave, rekla je Musilová.
Cijena i dalje nepoznanica
Ipak nije isključena mogućnost rebrendiranja i modernizacije jer samo oslanjanje na retro i emocije često nisu dovoljni za uspjeh na tržištu. Što se tiče pregovara s Badelom 1862, Musilová kaže da je dogovor o prodaji postignut relativno brzo: Njima se sviđao naš način rada, nama su se svidjeli njihovi proizvodi. Bili smo u pravo vrijeme na pravom mjestu.
Međutim vrijednost transakcije i dalje ostaje nepoznata. Upitana kako se Kofola namjerava boriti s konkurencijom na hrvatskom tržištu, kojim dominiraju Jamnica Ivice Todorića, Juicy sokovi Stanić grupe i Coca-Cola, Musilová pojašnjava kako njihova strategija nije pusto osluškivanje tržišta i praćenje trendova.
Uglavnom ne kopiramo konkurenciju, već pokušavamo stvoriti vlastite trendove i rješenja. To ovisi o ljudima koji moraju prepoznati vrijednost onoga što radimo. To ćemo pokušati napraviti i u Hrvatskoj, no najprije se moramo upoznati s tržištem o kojem ne znamo puno, rekla je.
Žele punu paletu proizvoda
Dugoročno, Kofola u Hrvatskoj želi imati kompletiran portfelj bezalkoholnih pića i širu distribucijsku mrežu od one koju je imao Badel, no ne žele otkriti koji su im idući koraci. Zasad se punjenje Pepsija, kao i proizvodnja Voćka, Nare i Inke, seli u Sloveniju.
Hrvatska je šesto tržište na koje se probila ova češka kompanija. Prisutni su i u Slovačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Rusiji i Mađarskoj. U Češkoj i Sloveniji drže lidersku poziciju na tržištu bezalkoholnih pića dok su u Slovačkoj drugi, a u Poljskoj peti najveći igrač.
Osim pića, Kofola u Češkoj distribuira proizvode austrijskog Raucha te drži lanac brzih restorana zdrave hrane. Što se Pepsija tiče, distribuiraju ga samo u Sloveniji i Hrvatskoj dok im je u drugim zemljama on konkurencija.
Godišnji prihod grupe iznosi oko 300 milijuna eura, a većinski je vlasnik obitelj Samaras, koja se u Češku doselila još za vrijeme građanskog rata u Grčkoj, dakle 40-ih godina prošlog stoljeća.
Kako je nastala Kofola
Piće Kofola nastalo je 1960. u Čehoslovačkoj kao odgovor na američku Coca-Colu. Priča o njenom nastanku jako podsjeća na stvaranje Cockte u tadašnjoj Jugoslaviji. Naravno, Kofola je bila posve različita od Coca-Cole jer je bila na biljnoj bazi dok je većinu okusa dobivala od karamele. Piće se vrlo dobro prodavalo u Čehoslovačkoj sve do Baršunaste revolucije kojom je 1989. mirno srušen komunistički režim u toj zemlji. Devedesetih godina Coca-Cola je zauzela tržište, a ono je preplavljeno raznim brendovima i kopijama Coca-Cole i Kofole. Tek 2000. grčki imigrant Kostas Samaras uspijeva ponovno pokrenuti proizvodnju autentične Kofole te je ona spašena s ruba propasti postavši kompanija koja nastupa na šest tržišta i ostvaruje godišnji promet od oko 300 milijuna eura. Kostas je preminuo lani, a tvrtku vodi njegov sin Janis.
Izvor: tportal.hr
| Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 16.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz gotovo nepromijenjen promet, u fo...
- 15.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz pad prometa, ...
- 16.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske burze blago porasle uoči odluka Fed...
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 20.09.2026 ZSE TJEDNO: Crobexi prošloga tjedna pali, promet porastao
- 20.09.2026 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, Fed povećao kamate
- 20.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze ponovno pale, središnje banke podižu kamate
- 18.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz rast prometa
- 18.09.2026 Cijene nafte na korak od 105 dolara
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Rast bi mogao biti ugrožen ne suzbije li se inflacija
- 18.09.2026 Građani eurozone očekuju nižu inflaciju do idućeg ljeta
- 18.09.2026 Obveza isticanja svih sidrenih cijena opterećuje poduzetnike
- 18.09.2026 Toyota u modernizaciji tvornica premješta težište na robotiku
- 18.09.2026 Njemačka industrija optimističnija u prognozi gospodarskog rasta
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 18.09. 16:00 | 4375,88 | 6,64 |
0,15 |
|
| CROBEX10* | 18.09. 16:00 | 2851,86 | -0,68 |
-0,02 |
|
| CROBEX10tr* | 18.09. 16:00 | 3371,62 | -0,79 |
-0,02 |
|
| ADRIAprime* | 18.09. 16:00 | 3713,68 | -38,99 |
-1,04 |
|
| CROBISTR* | 18.09. 16:31 | 187,3401 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 18.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 1.042,00 € |
1,76% |
1.018.576,00 € |
| ADRS2 | 104,00 € |
3,48% |
489.881,50 € |
| ARNT | 45,00 € |
-1,32% |
375.420,00 € |
| HT | 39,10 € |
-2,25% |
238.198,10 € |
| KODT2 | 4.190,00 € |
3,20% |
162.760,00 € |
| BSQR | 29,60 € |
2,07% |
155.030,80 € |
| ZABA | 23,80 € |
0,00% |
133.576,80 € |
| 7SLO | 66,65 € |
-0,37% |
104.940,55 € |
| KODT | 4.380,00 € |
0,23% |
101.980,00 € |
| 7POL | 11,50 € |
0,00% |
99.537,30 € |
| Redovni dionički promet: | 3.546.951,50 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.877,96 € |
| Sveukupni promet: | 4.917.729,46 € |








