U najvećem minusu bili su HPB, Petrokemija i Croatia osiguranje

U devet mjeseci prošle godine u odnosu na godinu prije prihodi 54 državne tvrtke od strateškog i posebnog interesa bili su manji za 5,9 posto i iznosili 53,3 milijarde kuna, a rashodi su bili 49,6 milijardi kuna i 8,1% manji. Njih 39 ostvarilo je dobit, koja je na godišnjoj razini bila 42,1 posto veća i iznosila je 4 milijarde kuna. No povećan je i gubitak, za 43,7 posto, a iskazalo ga je 13 društava, u visini od milijardu kuna. Istodobno su velike zamjerke na smanjenje investicija, koje su bile 16,7 posto manje u odnosu na 2013.

Investicije HEP-a

Polovica ostvarene dobiti od gotovo dvije milijarde kuna odnosi se na HEP grupu. Stoga i ne čudi interes za IPO te kompanije koji bi trebao uskoro početi. No investicije HEP-a smanjene su na godišnjoj razini za 5,1 posto i čine svega 44% ukupno planiranog iznosa investicija za 2014. godinu. Među svim društvima investicije u HEP-u ipak su bile najveće, a slijede Ina i Hrvatske vode. HAC-u i Hrvatskim cestama investicije su znatno smanjene zbog problema u građevinskom sektoru, odnosno s izvođačima radova. Nakon HEP-a po visini dobiti slijede dvije agencije - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, a slijedi Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro, Autocesta Rijeka - Zagreb i Hrvatske šume, kojima je restrukturiranje počelo davati rezultate. Po visini dobiti izdvajaju se i dvije zračne luke - Split s dobiti od 80,9 milijuna kuna i Dubrovnik sa 51,5 milijuna, ali zato je zagrebačka zračna luka imala najveći gubitak - 30,6 milijuna kuna. ZLZ bilježi i najveći pad prihoda u odnosu na 2013. godinu, za čak 97,6%. Najveće prihode ostvarili su pak Ina, HEP grupa i Končar grupa. No za razliku od 2013. godine, kada je imala dobit od 477,9 milijuna kuna, Ina je u devet mjeseci lani zabilježila gubitak od 51,2 milijuna kuna. Predvodnici 13 gubitaša u devet mjeseci su Hrvatska poštanska banka s gubitkom od 409,8 milijuna kuna, Petrokemija sa 286,8 milijuna gubitka, Croatia osiguranje sa 168,8 milijuna i HŽ Cargo s gubitkom od 69,6 milijuna kuna. Petrokemiji je u nekoliko navrata pomogla država dokapitalizacijom, a u potrazi je za strateškim partnerom, što se isto očekuje i za HŽ Cargo. Iako je HPB imao 30 posto veću operativnu dobit, zbog rasta rezerviranja za gubitke po plasmanima odobrenim prije 2009. godine iskazan je gubitak.

Manje radnika

Ukupne obveze društava na kraju rujna neznatno su smanjene, samo za jedan posto na godišnjoj razini, dok su dospjele obveze povećane 15 posto. No prema kreditnim institucijama dospjele obveze bilježe znatno smanjenje od 98,9%, ali je došlo do porasta novih zaduženja, i to za 17,6%. U devet mjeseci ostvarene subvencije bilježe rast od 11,8 posto i iznose 1,5 milijardi kuna, što je gotovo dva milijuna kuna više nego u 2013. godini. Po dobivenim subvencijama predvode HŽ Infrastrukture i HŽ Putnički prijevoz. Broj zaposlenih smanjen je za 5,2% u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini, a u 54 društva bilo ih je 76.075. Prosječno najviša isplaćena neto plaća od 20.310 kune smanjena je 0,9% , što isključuje Croatia osiguranje i HPB, dok je iznos prosječne najniže isplaćene neto plaće 3692 kune.