Podsjetivši kako je došlo do predstečajnih nagodbi na okruglom stolu u organizaciji Jutarnjeg lista, bivši ministar financija Slavko Linić rekao je da je početkom 2012. bilo blokirano preko 70.000 tvrtki i ugroženo 63.000 radnih mjesta.

"Blokada se od početka 2012. godine s nekih 40 milijardi kuna popela se na 44,6 milijardi kuna. Cijelu 2012. blokade i neizvjesnost su rasli, a financijska disciplina nikad nije bila gora. Jedino rješenje bili su stečajevi, ali država je u zadnjih 10 godina u prosjeku naplatila samo 10 posto svojih potraživanja", rekao je Linić.

Najgore su po njegovim riječima bile 2009., 2010. i 2011. godina, kada je država naplatila samo pet posto tražbina. Ozbiljni stečajevi su, kazao je, trajali iznad deset godina, a restrukturirana samo dva poduzeća: Tisak i Pevec.

"Stečaj nije bio rješenje, sudovi su bili spori , procesno pravo u stečajevima tragično i rješenje je bilo u predstečajnim nagodbama", rekao j Linić.

Savjetnica Uprave Fine Vinka Ilak iznijela je kako je postotak namirenja za obične vjerovnike u slučaju stečajnog postupka bio tek tri posto.

Prema podacima koje je iznijela, prosjek namirenja u predstečajnim nagodbama je oko 51 posto, što je puno više nego u stečajnom postupku.

Pred Finom je inače pokrenuto 8.616 postupaka predstečajne nagodbe, s tim da u polovici slučajeva dužnici nisu htjeli ući u taj postupak. U 4.307 predmeta otvoren je postupak, a od toga je kod 3.102 sklopljena nagodba, od čega se značajniji dio odnosi na obrtnike.

U odnosu na 1.948 pravnih osoba koje su sklopile predstečajnu nagodbu, 960 još uvijek posluje, nisu blokirane i potpuno su likvidne, rekla je Ilak.

Tih 960 tvrtki zapošljava 20.277 radnika i oni ne bi radili da su tvrtke otišle u stečaj, dodala je.

I u slučaju Lexa Agrokor održavanje poslovanja jedan je od glavnih ciljeva, kaže espertica Fine.

Govoreći o financijskim vjerovnicima u slučaju Agrokor, Ilak je navela da su oni osigurani na nekretninama velike vrijednosti, tako da u pregovore ulaze s moćnim oružjem.

"Banke su se dosad u svim slučajevima od 70 do 80 posto uspijevale nagoditi da im se taj iznos plati, dok postotak za ostale vjerovnike, za dobavljače pada do 38 posto", rekla je, dok Linić želi veći pritisak javnosti prema bankama koje bi se, kako je rekao, trebale više odricati odnosno pokazati veću spremnost u spašavanju hrvatske ekonomije.

Za Gorana Horvata iz KPMG-a, dobro je što su predstečajne nagodbe odradile svoje i što se sačuvalo poslovanje, no nije dobro što većina održanih tvrtki nije restrukturirarana, a i nerijetko su ostale i sa starim upravama.

Izvršni direktor korporativnih pravnih poslova Atlantic Grupe Krešimir Starčević rekao je da je Atlantic u predstečajevima od dužnika, u tri slučaja, naplatio 50, 30 i 70 posto duga, a u stečaju ništa ili gotovo ništa. Po njemu, zbog složenosti Agrokora bio je nužan poseban set propisa a paralele sa predstečajima su velike.

"Agrokor je toliko složen da je zahtijevao zakonodavnu intervenciju", naglasio je Starčević, dok je ekonomski stručnjak Mladen Vedriš istaknuo da su predstečajne nagodbe druga najbolja opcija, pri čemu je prva kada one uopće nisu potrebne.

I za njega je Lex Agrokor bio apsolutno potreban. Agrokor je usporedio s vlakom koji u punoj brzini ide prema provaliji sa 150 putnika, i onda se, pomoću "lexa", pred njom zaustavi.

"Pokušajmo spoznati realne dimenzije stečaja jedne takve kompanije. Dimenzije koje bi bile izvedene iz toga su nesagledive. To je spriječeno, no pitanje je je li to dovoljno i jesmo li time samo kupili vrijeme. Kupovanje vremena i sređivanje odnosa s vjerovnicima je predah, a sada se najviše treba govoriti o budućem poslovanju tih kompanija, jer i vjerovnici imaju interes za to", naglasio je Vedriš.