Zbog oštrog pada cijena nafte od lipnja prošle godine, u fokusu ulagača na svjetskim burzama posljednjih su dana bila poslovna izvješća naftnih divova, a svi su oni, od američkog Exxona do francuskog Totala, zabilježili oštar pad prihoda i zarada.

Prihodi Exxon Mobila iznosili su u prvom tromjesečju ove godine 67,6 milijardi dolara, 36 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je dobit najveće svjetske naftne kompanije po tržišnoj vrijednosti pala za 46 posto, na 4,9 milijardi dolara.

Posljedica je to oštrog pada cijena nafte na svjetskim tržištima zbog prevelike ponude u odnosu na slabu potražnju, koja je pod pritiskom usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, kao što su kinesko i američko.

Cijene ′crnog zlata′ iznosile su u prvom tromjesečju 2015. u prosjeku 55 dolara za barel, dok su se u lipnju prošle godine kretale oko 115 dolara.

Rast zarada od ′downstreama′, pad od ′upstrema′

Posljednjih su godina naftne kompanije zatvorile niz rafinerija zbog prevelikih kapaciteta i jer je prerada nafte, ili ′downstream′ poslovanje kako se to naziva u industrijskom žargonu, bila manje profitabilna od ′upstreama′, odnosno istraživanja i proizvodnje nafte.

Međutim, zbog oštrog pada cijena ′crnog zlata′, sada rafinerije mogu prerađivati znatno jeftiniju naftu i ostvarivati veće profite na goriva, kao što su benzini i dizeli.

Tako je, primjerice, dobit Exxona od rafinerija u prvom tromjesečju skočila na 1,7 milijardi dolara, dok je lani iznosila 854 milijuna. S druge strane, zarada američkog diva od ′upstreama′ potonula je 63 posto, na 2,9 milijardi dolara.

Sličan trend bilježe i druge integrirane naftne kompanije, kao što je Royal Dutch Shell. Dobit te kompanije od rafinerijskog poslovanja skočila je u prvom tromjesečju 68 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 2,65 milijardi dolara, dok je dobit od ′upstreama′ potonula 88 posto, na 657 milijuna.

Ukupno je u prvom tromjesečju zarada Royal Dutch Shella potonula za 56 posto na godišnjoj razini, na 3,2 milijarde dolara.

Kako bi se prilagodile novim, otežanim uvjetima poslovanja, naftne kompanije prodaju dio imovine, pa je tako Shell samo od početka godine prodao imovinu vrijednu 2 milijarde dolara.

"U očigledno teškom okruženju za industriju, nastojimo dodatno povećati našu konkurentnost povećavajući napore na smanjenju troškova kako bismo povećali zaradu", kaže Ben van Beurden, izvršni direktor Shella.

Exxon je, pak, u prvom tromjesečju smanjio troškove proizvodnje nafte i plina iz škriljca u SAD-u za 20 posto, tražeći diskont od naftnih uslužnih kompanija.

"Očekujemo s vremenom i dodatne uštede", poručio je Jeff Woodburry, potpredsjednik Exxona.

No, to loše utječe na uslužne tvrtke. Tako je, primjerice, Schlumberger, najveća svjetska kompanija koja iznajmljuje tehnologiju i opremu za crpljenje nafte plinskim i naftnim kompanijama, u prvom tromjesečju ostvarila pad prihoda za 9 posto, na 10,25 milijardi dolara.

Uz objavu poslovnih rezultata, ta je kompanija najavila i ukidanje daljnjih 11.000 radnih mjesta, nakon što je već nedavno podijelila 9.000 otkaza širom svijeta, pripremajući se, kako je poručila, za duže razdoblje slabije aktivnosti i pritiska na cijene nafte.

Prodaja imovine, smanjenje investicija i troškova

Kako bi zadržao visoke razine dobiti i dividende te tijek gotovine, drugi po veličini američki naftni proizvođač Chevron od početka godine prodao je imovinu vrijednu 4 milijarde dolara.

Unatoč tome, čista dobit Chevrona pala je u prvom tromjesečju za 43 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 2,57 milijardi dolara. Kompanija je u izvješću poručila kako pregovara s gotovo 3.000 dobavljača i partnera od čega ove godine očekuje uštede od oko 900 milijuna dolara.

"Nastavit ćemo prodavati imovinu, ako možemo dobiti dobru cijenu. Povećanje konkurentnosti i dividende su naši prioriteti", poručila je Pat Yarrington, financijska direktorica Chevrona.

Britanski naftni div British Petroleum (BP) ostvario je, pak, u prvom tromjesečju dobit od 2,58 milijardi dolara, 20 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je dobit tvrtke od ′downstreama′ više nego udvostručena, na 2,2 milijarde dolara, dok je zarada od ′upstreama′ potonula s lanjskih 4,4 milijarde na samo 600 milijuna dolara.

BP je, od kada je lani cijena nafte počela padati, pokrenuo restrukturiranje poslovanja i srezao kapitalne investicije za 13 posto.

Najveći europski prerađivač nafte Total također je ostvario manji pad zarade od nekih konkurenata zahvaljujući snažnom downstream poslovanju. Zarada Totala od rafinerija porasla je u prvom tromjesečju više nego trostruko, na 1,1 milijardu dolara, dosegnuvši gotovo istu razinu kao dobit od istraživanja i proizvodnje, koja je pala za 56 posto, na 1,36 milijardi dolara.

Ukupno je u prvom tromjesečju dobit francuskog naftnog diva pala za 22 posto, na 2,60 milijardi dolara.

Je li najgore razdoblje prošlo?

Unatoč oštrom padu, naftni divovi uspjeli su održati zavidnu razinu zarada zbog toga što su od početka krize smanjili troškove investicija za 10 do 15 posto, pokrenuli velike programe restrukturiranja i smanjili cijene ugovora s uslužnim tvrtkama.

Zbog toga, među ostalim, mnogi analitičari smatraju da je najgore razdoblje za naftne kompanije prošlo.

"Dobra je vijest da je prvo tromjesečje završeno. Ubuduće očekujemo da će kompanije i dalje smanjivati troškove, dok bi cijene nafte polagano mogle rasti, pa bi se trebale poboljšati i marže", kaže Fadel Gheit, analitičar naftnog sektora u tvrtki Oppenheimer.