Rezervacije loših kredita potkraj lipnja gurnule su dvije manje banke ispod kapitalnog minimuma od deset posto.

Njihovi vlasnici u međuvremenu su proveli nužne dokapitalizacije prikupivši stotinjak milijuna kuna, a u istom scenariju moglo bi se naći još desetak manjih kreditora. Premda nije tajna da su banke, kolokvijalno rečeno, kao brod pune novca, dakle likvidne i solventne, progresivne rezervacije loših kredita u šest godina krize sve izazovnijim čine ispunjavanje regulatornih zahtjeva o kapitalu. Stoga se u bankarskim krugovima ponovno počela spominjati incijativa spajanja manjih banaka, pri čemu se spominju Jadranska i Croatia banka, koja je prethodno završila bez dogovora.

Preambiciozni iznos

Jadranska banka sredinom rujna okončala je dokapitalizaciju s 64 milijuna kuna svježeg novca, odnosno 42 posto planiranog iznosa. "Malo smo preambiciozno postavili ciljani iznos", priznaje Ivica Džapo, koji je kormilo banke u kojoj radi 30 godina preuzeo potkraj siječnja. "Ipak, dokapitalizacija je bila uspješna, a čak 121 dioničar upisao je dionice", kaže. Financijsku injekciju uglavnom su pružili postojeći dioničari Importanne, Esseker grupa, Jolly, Zagrebmontaža, Alfa grupa i šibenski Vodovod, a u vlasništvo je ušao jedan slovenski fond. Time je Jadranska banka preskočila izravnu prepreku, a bude li potrebno, u idućih godinu dana može prikupiti još toliki iznos, kaže Džapo, dodajući kako se banka uspjela riješiti klijenata koji nemaju budućnost.

Vatrogasne mjere

No, bez oporavka i gospodarskog rasta to su vatrogasne mjere. "Trenutačno imamo oko 180 milijuna kuna na računu za namiru, a s prosječno 100 milijuna eura, koliko imamo likvidnih sredstava, mogli bismo revolucionarno okrenuti Šibensko-kninsku županiju, no za to nema interesa", kaže naš sugovornik ističući da u "posljednjih pet godina nisu vidjeli ′pravi′ projekt". Na državi je da napravi strategiju i kreira temelje rasta, kojeg nema bez stabilnog okruženja, a veći iskorak očekuje i od domaće razvojne banke. "U međuvremenu je ključno dopustiti tvrtkama da prežive, ne smije se dopustiti da se ugasi tvrtka ako ima tržište jer se to kasnije ne može nadoknaditi. Uostalom, kako banka može preživjeti ako nema gospodarstva?", pita se Džapo.

Podebljane zalihe kapitala

U sličnoj situaciji moglo bi se naći još desetak manjih banaka, od kojih regulator nerijetko traži "podebljane" zalihe kapitala. Razlog nije samo što iza njih ne stoje snažne bankovne grupacije, već i u strukturi portfelja budući da je dovoljna tek nekolicina većih problematičnih klijenata da rezervacije nagrizu kapital. O inicijativi prema kojoj se navodno razmatra spajanje Jadranske i Croatia banke, pri čemu bi zajednički nazivnik bila Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), zasad nitko nema službenog komentara. Direktorica Agencije Marija Hrebac Poslovnom dnevniku potvrdila je da je DAB prije nekoliko godina izrazio podršku konsolidaciji malih banaka u smislu izbjegavanja stečajeva, od koje su one same tada odustale, no da osim djelomične dokapitalizacije o daljnjim planovima Jadranske banke nemaju podataka.