Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je u utorak da bi se konačna odluka o eventualnom otkupu MOL-ovog udjela u Ini trebala znati "vrlo skoro" te opovrgnuo medijske napise da se upravljanje Inom seli u Budimpeštu.

S obzirom da će se uskoro navršiti pet godina od najave Vlade da će otkupiti MOL-ov udjel u Ini, novinare je zanimalo kada će doći do konačnog raspleta situacije, na što je Ćorić odgovorio da će javnost vrlo skoro biti obaviještena o ishodu razgovora između Vlade i mađarske strane.

Vrlo skoro znači u sljedećim tjednima, a svakako do kraja godine, izjavio je Ćorić na konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva na kojoj su predstavljeni rezultati javnog poziva "Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju".

Tada će se jasno reći što je Vladin stav o budućnosti Ine, potvrdio je na pitanje novinarke, na čiju je konstataciju da Vlada nema novca za Inu Ćorić rekao da ne želi ništa prejudicirati odgovorom na sugestivne teze.

Ćorić je naime još sredinom veljače izjavio da se s MOL-om razgovara oko otkupa MOL-ovog udjela u Ini te kako cijelu tu priču oko hrvatske naftne kompanije ne bi trebalo prolongirati dulje od druge polovine ove godine. Tada je kazao da je Vlada svoju ponudu za otkup MOL-ovo udjela u Ini dala u studenom prošle godine, a da mađarska strana tu ponudu analizira.

"U sljedećih nekoliko mjeseci, četiri do pet, mora se točno znati koji je smjer odabran. Ukoliko transakcija kao takva poslije toga bude potrebna, ona će uzeti neko vrijeme", rekao je tada Ćorić.

Ćorić: Naslovnica Nacionala "bizarna"

Ćorić je upitan i o medijskim navodima da će se upravljanje Inom preseliti u Budimpeštu, na što je odgovorio "naravno da ne", apostrofirajući da je sjedište Ine u Hrvatskoj, a da bilo kakve insinuacije u drugom smjeru jednostavno nemaju smisla, pri čemu su neke i bizarne.

Tjednik Nacional danas je objavio da je krajem proteklog tjedna od dvaju neovisnih izvora s neposrednim saznanjima o zbivanjima u Ini saznao da mađarski MOL ulazi u završnu fazu operacije Project One, s ciljem da kompletno upravljanje Inom doslovno prebaci u Budimpeštu.

Nacional je objavio i da posjeduje videosnimku internog sastanka vodstva MOL-a od 5. ožujka 2021. na kojoj član Nadzornog odbora Ine i potpredsjednik Upravnog odbora MOL Grupe za rafinerijsku preradu tvrdi da je premijer Plenković sklopio tajni pakt s MOL-om te da se mimo Zakona o trgovačkim društvima bavi nečim za što uopće izravno nisu nadležni ni on, ni njegovo Ministarstvo gospodarstva nego Uprava Ine.

U okviru projekta, tvrdi Nacional, u posljednjih nekoliko mjeseci je na raznim razinama smijenjeno devet značajnih osoba unutar Ine, redom operativni direktori i direktori odjela.

Ćorić je za naslovnicu Nacionala ustvrdio da je "bizarna, zato što aludira jedan totalno krivi kontekst, ni na koji način povezan sa stvarnošću".

Kada je riječ o "tajnoj snimci", Ćorić je kazao da raspolaže informacijama da je riječ o standardnim obraćanjima članova uprava Ine i MOL-a zaposlenicima, a da se nalaze i na internetskim stranicama tih dviju kompanija.

Na pitanje o navedenoj smjeni menadžmenta, Ćorić je potvrdio da u proteklom razdoblju došlo do odlaska "nekoliko operativnih direktora", hrvatska strana o tome ima informacije, a smjene se dijelom odnose na činjenicu da je Ina u jednom trenutku predala neoptimalnu dokumentaciju na natječaj za projekt Urinj. "U tom kontekstu su određene konzekvence i nastale", ustvrdio je Ćorić.

Ćorić: Banke eventualnom umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno

Novinari su ministra pitali i o problemu smanjivanja prešutnih minusa na bankovnim računima građana i može li tu Vlada što konkretno učiniti za pomoć građanima, a Ćorić je rekao da, s obzirom da je gotovo milijun hrvatskih građana "pokriveno" tim problemom, traži od svih da rješenju tog problema pristupe na adekvatan način.

Smatra da banke eventualnom umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno i svojim klijentima otvoriti mogućnost da umanjenja na minusu namire u nekom razdoblju koje im neće pričinjati problem i na se na taj način ne dovede u pitanje egzistencija klijenata.

"To je minimum minimuma koji se nakon ovakve prakse treba učiniti", ustvrdio je Ćorić, apostrofirajući da HNB kao regulator bankovnog sustava tom problemu treba pristupiti s dodatnom ekspertizom i vidjeti je li na bilo koji način neka uobičajena praksa zaobiđena te po potrebi reagirati.

Kada je riječ o Vladi, situacija će se opservirati te će se u idućem razdoblju pratiti što će se dogoditi. "Vjerujem u odgovornost svih dionika, prije svega banaka (...) i siguran da iz ovog možemo izaći bez značajnijih problema, prije svega po klijente banaka", izjavio je ministar gospodarstva.

Večernji list je jučer pod naslovom "Zatvaraju se minusi na računu, 840.000 ljudi u dužničkoj krizi", objavio da su, nakon što je krajem srpnja HNB najavio da će se mijenjati režim odobravanja minusa na tekućem računu, na adrese građana počele stizati obavijesti banaka da će im za dva mjeseca ili najkasnije od početka iduće godine smanjiti takozvane prešutne minuse.

HNB je jučer dodatno pojasnio da je bankama preporučio da do zakonskih izmjena na prešutna prekoračenja, tzv. minus, primjene ograničenje efektivne kamatne stope (EKS) i omoguće obročnu otplatu ukinutog ili smanjenog iznosa prešutnog prekoračenja, a ne da ukidaju ta prekoračenja. Kako su pritom istaknuli, nisu pokrenuli inicijativu za ukidanje postojećih prešutnih prekoračenja, već za sniženje njihove cijene.

Naime, ispitivanjem praksi banaka vezano uz prešutna prekoračenja, utvrđeno je da je cijena prešutnih prekoračenja prosječno 30 posto viša od cijene dopuštenih prekoračenja, a da pritom nije utvrđena bilo kakva druga razlika između ta dva oblika prekoračenja, posebno ne ona koja bi bila u korist potrošača.

"Stoga smatramo da nema opravdanja niti za višu cijenu", pojasnili su jučer iz HNB-a, između ostalog apostrofirajući i da njihove preliminarne provjere ne ukazuju da su banke svojim klijentima masovno počele slati obavijesti o ukidanju ili smanjenju iznosa prešutnih prekoračenja.