"Ukupno je dakle upisano nešto manje od 25 milijuna kuna, a rezultat je da sam se našao s, ako dobro računam, 48,2 posto vlasništva, odnosno 50,5 posto ako se izuzmu trezorske, odnosno s povezanim osobama oko 51 posto. To zasigurno nije situacija u kojoj sam se želio naći (još jedna briga na vratu, uz veliki financijski angažman), ali što je - tu je, to ćemo pretvoriti u priliku", piše Bakić na svom blogu, nakon što je Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) u ponedjeljak objavilo stanje na novoizdanim dionicama Varteksa, serije 2.

Varteks je početkom veljače objavio da je u dokapitalizaciji temeljni kapital povećan za 18,86 milijuna kuna, na ukupno 41,07 milijuna kuna. U strukturi povećanja temeljnog kapitala 5,43 milijuna kuna čine prava potraživanja, a 13,43 milijuna kuna povećanje u novcu. Povećanje je provedeno izdavanjem 1.885.879 redovnih dionica, svaka nominale 10 kuna i po prodajnoj cijeni za svaku novu dionicu koja je utvrđena u iznosu od 12,99 kuna, izvijestili su tada iz Varteksa.

No, čekalo se da se promjene u vlasničkoj strukturi provedu kroz SKDD, zbog komunikacije s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa) oko uvrštenja novoizdanih dionica na tržište kapitala.

Naime, nakon dokapitalizacije Varteks ima dionice dva roda - VART-R-1 i VART-R-2.

SKDD je krajem prošlog tjedna objavio da će, nakon provedenog povećanja, temeljni kapital Varteksa iznositi 41,07 milijuna kuna i biti podijeljen na 2.220.807 redovnih dionica oznake VART-R-1, nominale 10 kuna, i 1.885.879 redovnih dionica oznake VART-R-2 pojedinačnog nominalnog iznosa od 10 kuna.

Jučer je, pak, SKDD objavio i strukturu vlasništva dionica oznake VART-R-2, prema kojemu većinu tih dionica odnosno 1.539.644 dionice ili 81,64 posto dionica te oznake drži Nenad Bakić, dok preostalih 346.235 dionica (18,36 posto) ima predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec.

Uz dionice tog roda, Bakić je najveći pojedinačni vlasnik i dionica oznake VART-R-1 - drži i 377.759 dionica ili 17,01 posto dionica te oznake.

Objašnjavajući zašto je sudjelovao s tolikim iznosom u dokapitalizaciji, Bakić podsjeća da je Varteks godinama poslovao jako loše, da je nakon predstečajne nagodbe ostao bez obrtnog kapitala i zaostao u restrukturiranju.

Napominje također da je kao najveći dioničar cijelo vrijeme bio pasivan, a podsjeća da se pojavio i investicijski ′rescue′ fond Valtegra, sa željom dokapitalizacije.

"Međutim, kako se to na koncu nije dogodilo, Varteks je došao baš do samog ruba i, barem koliko se meni čini, u zadnji trenutak pokrenuo novu dokapitalizaciju - situacija je već bila takva da nije bilo ni dovoljno robe u dućanima. Značajno olakšavajuća okolnost bila je izjava uprave o dogovoru s bankama o restrukturiranju duga. Slijedila je i prezentacija uprave o (ugrubo) svrsi i situaciji", navodi Bakić, dodajući i kako je "uplatio toliko koliko je bio potrebno da dokapitalizacije prođe".

Smatra i da je "jako dobro da je u dokapitalizaciji sudjelovao i predsjednik uprave, koji je uglavnom pretvorio svoja potraživanja, što je isto vrlo, vrlo neuobičajeno da predsjednik uprave toliko riskira da kreditira društvo koje vodi, a što je vjerujem odličan pokazatelj vjere u društvo i motivacije".

"Kako osim mene nije na koncu sudjelovao nitko osim PU, moj je udjel postao većinski", ističe Bakić.

Procjenjuje da u ovoj situaciji Varteks ima ′goriva′ za 6-9 mjeseci da pokaže da je sposoban napraviti zaokret, ali da je za početak spašen, a time i radna mjesta u njemu.

"Tekstilna industrija je poznata po niskim plaćama, i zasigurno će Varteks nakon ozdravljenja pokušavati i bolje plaćati radnike, no najprije treba izbjeći propast i spasiti društvo i radna mjesta - ali vjerujem da smo na pravom putu. Nakon tog perioda stabilizacije za cijeli preokret će nam trebati još nekoliko milijuna eura, ali nadam se da će se banke već i ranije uvjeriti da je Varteks ′bankabilan′, te ćemo taj dodatni kapital moći privući i na taj način", navodi uz ostalo Bakić, koji bi nakon najavljene skupštine u travnju trebao ući u Nadzorni odbor Varteksa.