Informacija je to koju nam je potvrdio Željko Zadro, predsjednik Uprave Tvornice šećera Viro, dodajući kako se izlaz iz teške situacije u kojoj su se zatekle kako hrvatske, tako i šećerane u EU traži u suradnji s ostalim članicama Unije.

Ukidanje kvota

Prošle je godine u Europskoj uniji proizvedeno oko 21 milijun tona šećera, a potrošnja na razini EU iznosila je 16,5 milijuna tona. Višak proizvedenog šećera iznosio je, dakle, oko 4,5 milijuna tona, i to je utjecalo na rušenje njegove cijene. Kada tome dodate i ukidanje režima kvota za šećer u EU koji je na snazi od 1. listopada prošle godine i velik rast uvoza iz trećih zemalja, dogodio se velik pad cijena šećera, pa je on danas jeftiniji od šećerne repe, što je apsurd - upozorava Zadro.

Na probleme s kojima su se lani suočile šećerane u EU i Hrvatskoj upozorava i Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). I on ukazuje na to da je lani u EU znatno povećana proizvodnja šećera, kao i da je, zbog ukidanja sustava kvota, povećan uvoz šećera, posebno iz Brazila. U tako postavljenim tržišnim škarama cijena šećera znatno je srezana, što predstavlja velik izazov za proizvođače tog prehrambenog artikla.

Po supermarketima danas možete kupiti kilogram šećera za samo tri do četiri kune, a cijena šećera trebala bi biti šest do sedam kuna po kilogramu da bi naše šećerane poslovale u plusu - napominje Brlošić.

Podvukli crtu

Prema podacima o poslovanju Grupe Viro u prošloj godini, u kojoj je, uz Tvornicu šećera Viro, i Sladorana Županja, ukupni konsolidirani prihodi grupacije lani su bili malo manji od 1,08 milijardi kuna ili 9,51 posto niži nego godinu prije, kada su dosegnuli gotovo 1,2 milijarde kuna. Istodobno, ukupni su rashodi u 2017. porasli 2,11 posto u odnosu na 2016. godinu, kada su iznosili oko 1,13 milijardi kuna, te su premašili 1,15 milijardi kuna. Kada se podvuče crta, Viro je prošlu godinu zaključio s minusom od 79,4 milijuna kuna, a u 2016. je ostvario neto dobit od 57,5 milijuna kuna.

U ovom trenutku još nedostaju podaci o poslovanju treće hrvatske šećerane, one u Osijeku. Ipak, jasno je da ni ona nije imuna na potrese koji prijete krahom ne samo hrvatskih, nego i ostalih šećerana u EU. O tim problemima možda najbolje govori podatak da je šećerana Viro lani velik novac potrošila samo na skladištenje šećera.

Mi smo lani samo na skladištenje šećera izvan šećerana morali potrošiti 28 milijuna kuna - žali se Zadro te dodaje kako se sa sličnim problemima suočavaju i ostali proizvođači šećera u EU.

Velike članice

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je lani proizvedeno oko 200.000 tona šećera, što je 25 do 30 posto više nego prethodne godine. Proizvodnja šećera u porastu je i u drugim članicama Unije, posebno u velikim članicama poput Njemačke i Francuske, koje su lani znatno povećale površine na kojima uzgajaju šećernu repu. Posljedica toga je i svojevrsno zatrpavanje europskog tržišta šećera tim proizvodom.

U porastu je i uvoz šećera, posebno nakon ukidanja kvota. Prema podacima HGK, u Hrvatsku su u prvih 11 mjeseci prošle godine uvezene ukupno 148.692 tone šećera, u vrijednosti većoj od 69,9 milijuna eura. U cijeloj 2016. u Hrvatsku je uvezeno 171.817 tona šećera, ukupne vrijednosti nešto manje od 75 milijuna eura.
Statistika

No, možda je i veći problem od uvoza to što europske, pa tako ni hrvatske šećerane, nisu uspjele iskoristiti ukidanje kvota za povećanje izvoza na treća tržišta.

Tako su hrvatske šećerane u 2016., prema podacima HGK, izvezle ukupno 282.515 tona šećera, ukupne vrijednosti oko 148,2 milijuna eura, a u prvih 11 mjeseci prošle godine hrvatski izvoz šećera iznosio je samo 185.540 tona, ukupne vrijednosti oko 94,1 milijuna eura. Već i iz tih podataka jasno je da izvoz hrvatskog šećera u cijeloj 2017. ni blizu neće dosegnuti brojke iz 2016. godine.

Slika stanja na tržištu šećera