Vladi otvoren put za jamstvo HAC-u, bez čega mu prijeti bankrot jer je to uvjet banaka za kredit.

Europska komisija, odnosno njezina Uprava za konkurentnost, zažmirila je na jedno oko kad je riječ o jamstvu Vlade Hrvatskim autocestama (HAC), bez kojeg tvrtki u ponedjeljak prijeti bankrot.

Službeni Zagreb tražio je od Komisije očitovanje bi li se jamstvo države, bez kojeg banke ne žele kreditirati prezaduženu kompaniju, tretiralo kao potpora i miješanje države u tržište. Nakon što je nervoza u Zagrebu postala opipljiva jer je dospijeće pred vratima, Europska komisija napokon je poručila da se neće posebno baviti tim pitanjem. "Komisija je obavijestila hrvatske vlasti da neće dalje istraživati to pitanje u ovom trenutku", rekao je za Poslovni dnevnik glasnogovornik Komisije Antoine Colombani, zadužen za tržišno natjecanje koje je u ingerenciji povjerenika Joaquína Almuniae.

Tim potezom, izgledno je, Europska komisija dala je zeleno svjetlo Vladi da izda jamstvo za najmanje 221 milijun eura kreditnih obveza koje HAC-u dospijevaju u ponedjeljak 30. lipnja. Na Banskim dvorima sad je odluka hoće li sazvati telefonsku sjednicu i izdati jamstvo jer se iduća redovna sjednica održava tek nakon dospijeća kredita idući tjedan. Otvorena je mogućnost da Ministarstvo financija izađe pred banke i ostale kreditore na kratkoročno tržište novca i izda posebnu tranšu komercijalnih zapisa za pokrivanje likvidnosti dok se ne realizira kredit kod banaka. Na naš upit u HAC-u su potvrdili da formalnih zapreka za kredit više nema te da kompanija uredno plaća obveze kreditorima.

HAC je potkraj siječnja objavio natječaj za refinanciranje 800 milijuna eura koji mu na naplatu stižu ove godine. Većinu iznosa bio je spreman financirati ruski Sberbank, no banka je tražila potvrdu da Komisija neće jamstvo proglasiti potporom. Kad Vlada nije ispostavila taj papir, Sberbank je odustao, a u financiranje je dijelom uskočila Hrvatska poštanska banka. Vlada je, inače, Komisiji argumentirala da eventualno jamstvo HAC-u nikako nije državna potpora jer je riječ o ulaganjima u državnu infrastrukturu, autoceste, i to na tržištu na kojem nema konkurencije iz privatnoga sektora. S druge strane, takav stav onda otvara vrata pitanju zašto dugovi HAC-a nisu u javnom dugu, za što država također Komisiju godinama uvjerava da nema potrebe.