To je odgovor mađarske kompanije e-poštom na upit Hine za komentar nakon što je premijer Plenković u subotu navečer kazao da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti INA-u otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

"S tom političkom odlukom upoznata je i mađarska strana na najvišoj razini, to sam i osobno učinio večeras", rekao je Plenković.

Kazao je da je Vlada od pravnih zastupnika Hrvatske dobila obavijest da je donesena odluka u postupku koji je Hrvatska pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.

Hrvatska je, naime, početkom 2014. protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Hrvatska je zatražila i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme mandata premijera Ive Sanadera.

Međutim, sada je Arbitražni sud odlučio da ponuđeni dokazi nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. godine nastali kao plod koruptivnih aktivnosti te ih je stoga sud odbio poništiti, objasnio je u subotu Plenković.

Napomenuo je i da ni hrvatski sudovi do danas nisu donijeli niti jednu pravomoćnu presudu koja bi to dokazivala, odnosno da je jedinu takvu presudu koja je bila donesena nedavno ukinuo Ustavni sud.

Vlada se snažno protivi takvoj odluci Arbitražnog suda, kazao je Plenković, pa se razmatraju sve pravne opcije kako bi se osporila ova odluka.

Arbitraža u Washingtonu još traje

Plenković je kazao i kako će odluka pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu biti donesena, prema informacijama koje ima, do kraja iduće godine.

Taj je spor pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu 2013. pokrenuo MOL protiv Hrvatske zbog "kršenja obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj".

MOL smatra da Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka na koje se obvezala 2009. godine i da je zbog toga pretrpio štetu od najmanje dvije milijarde kuna.

Država se tada obvezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina i otkupljivati cjelokupnu Ininu domaću proizvodnju plina po tržišnim cijenama, u razdoblju od 15 godina.

Plenković: Ina je za Hrvatsku strateška kompanija

Plenković je u subotu kazao kako su razmatrane najbolje opcije za budućnost INA-e i u kontekstu zaštite nacionalnih interesa, a i pitanja energetske sigurnosti Hrvatske.

"INA je za nas strateška nacionalna kompanija. Stoga će Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv, a koji u konačnici neće povećati javni dug RH", rekao je Plenković.

Petrov: Most se uvijek zalagao za zaštitu INA-e

Predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Mosta Božo Petrov izjavio je u subotu navečer da je dogovor o budućim planovima za INA-u nakon za Hrvatsku nepovoljne odluke arbitraže u Ženevi zajednički i da se Most uvijek zalagao za zaštitu Ine.

"Zajedno smo se dogovorili premijer i ja o budućim planovima za Inu. Rezultat arbitraže nije povoljan za Hrvatsku, ali mi idemo u otkup i preuzimanje većinskog udjela u toj strateškoj kompaniji. Most se uvijek zalagao za zaštitu INA-e", kazao je Božo Petrov.

Oporba podržava otkup dionica INA-e

SDP je, pak, u subotu navečer poručio da podržava odluku da se INA vrati Hrvatskoj i pozvao Vladu da javnosti predstavi financijski plan za to. U priopćenju je SDP ponovno zatražio i sazivanje saborskog Odbora za europske poslove kako bi se razmotrili budući koraci.

Bivši ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak kazao je, pak, kako će podržati odluku Vlade da krene u postupak otkupa dionica INA-e od MOL-a.

"Apsolutno podržavam ovu odluku. To sam rekao 2014. dok sam bio ministar. I danas kao opozicija dajem podršku Vladi što ide u ovom smjeru", rekao je Vrdoljak za N1 televiziju.

Kazao je i da postoji više modela za otkup dionica INA-e i različiti načini financiranja takve akvizicije.

"Postoje sigurno modeli i koji ne idu u javni dug. Vlada je sada vrlo odgovorno postupila s ovih nekoliko rečenica. Ne treba komunicirati dalje, nego krenuti u postupak", naglasio je.

Vrdoljak je kazao i da je najveća vrijednost INA-e bila u rezervama, u proizvodnji nafte i plina.

"Ali sada su te vrijednosti daleko manje", kazao je Vrdoljak i dodao da ne može procijeniti sadašnju vrijednost dionice INA-e.

Mađarski MOL u Ini ima 49,08 posto dionica, a Republika Hrvatska 44,84 posto.

U tekstu o najavi Vlade da će otkupiti MOL-ov udjel u INA-i, agencija Reuters navodi da je posljednja transakcija dionicama INA-e na Zagrebačkoj burzi obavljena po cijeni dionice od 2.925 kuna, ili oko 405 dolara, iz čega zaključuje da vrijednost MOL-ovog udjela u INA-i doseže oko 14,5 milijardi kuna ili oko 2 milijarde dolara.

Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi kazao je krajem studenoga u intervjuu za njemački poslovni list Handelsblatt da se nada da će postići dogovor s hrvatskom Vladom kako bi INA bila dio novog MOL-a, ali da postoji i mogućnost da MOL proda dionice INA-e, ako nije dobrodošao u Hrvatsku.

13 godina od početka privatizacije INA-e

Privatizacija INA-e počela je u srpnju 2003. godine, kada je nakon natječaja u kojemu su u uži izbor ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosnfet, koji je ipak odustao od konačne ponude, Vlada Ivice Račana 25 posto plus jednu dionicu INA-e prodala MOL-u za 505 milijuna dolara.

Od tada je MOL postupno povećavao svoj vlasnički udio, dok su se tenzije između mađarske kompanije i hrvatskih vlasti postupno povećavale zbog niza razloga, među ostalim, upravljačkih prava, plinskog poslovanja i sisačke rafinerije.