Vlada će na novog strateškog partnera pristati samo ako on pristane na zadržavanje dvaju hrvatskih rafinerija. U tom je slučaju Vlada spremna novom partneru prodati još 19 posto svojih dionica i u Ini zadržati samo kontrolni paket od 25 posto plus 1 dionicu

MOL je definitivno odlučio prodati svoj udio u Ini, doznajemo neslužbeno, a jedini su zainteresirani kupci Rusi, odnosno Gazprom, čiji je prvi čovjek, Aleksej Miller, nedavno zbog toga i bio u Zagrebu kod premijera Zorana Milanovića i Predsjednika Ive Josipovića. Ruse zanima i istraživanje i eksploatacija nafte i plina na hrvatskom kopnu, no na taj će se natječaj, kojeg ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvara danas u Osijeku, javiti ponajviše zbog željenog ulaska u vlasništvo Ine.

MOL je, kako se može čuti od upućenih, sad definitivno spreman prodati svojih 49 posto dionica u Ini, a Gazprom odnosno njegov Gazprom Neft mu odgovara kao kupac jer je dio cijene spreman navodno platiti MOL-u predajući mu neka svoja druga naftna i plinska polja. MOL je još krajem prošle godine na budimpeštanskoj burzi objavio kako je njegova uprava dobila nalog da počne s pripremama za prodaju svog udjela u Ini. Koliko je daleko dogovor Mađara i Rusa do sada odmakao, za sada nije poznato, no na sastanku u Zagrebu Milanović je Milleru, neslužbene su informacije, kazao kako su Rusi dobrodošli kao partneri u Ini ukoliko se s MOL-om uspiju dogovoriti na način da to odgovara, prije svega, hrvatskim interesima. Taj je interes očuvanje domaćih rafinerija i povećanje njihove proizvodnje, kao i povećanje rezervi.
Rusi već modernizirali dvije rafinerije, ali u Srbiji.

Jesu li Rusi spremni ispoštovati hrvatske uvjete, upitno je, s obzirom da Gazprom Neft u većinskom vlasništvu od 2009. godine ima Naftnu industriju Srbije (NIS), i u njoj dvije modernizirane rafinerije - u Pančevu i Novom Sadu. Pančevo je modernizirano prije dvije godine za 550 milijuna eura, što je bio uvjet Srbije da Gazprom Neft u većinsko vlasništvo uopće dobije NIS, kojeg je prije pet godina platio 400 milijuna eura. U Pančevu je velik novac uložen u kompleks hidrokrekinga i modernizaciju općenito, modernizirana je i rafinerija u Novom Sadu, te zajedno proizvode čak i više od onoga što je Gazprom Neftu dovoljno. Preuzme li i Inu, postavlja se pitanje opstanka hrvatskih rafinerija, pri čemu puno više sisačke od riječke. Hoće li, međutim, Hrvatska vlada pristati na ulazak novog strateškog partnera koji sam nije spreman zadržati domaću preradu, vidjet će se.

Vlada sprema izmjene Zakona o privatizaciji Ine kojima bi onemogućila ulazak novog strateškog partnera izvan EU-a ukoliko procijeni da bi to štetilo hrvatskim interesima, no posebno je pitanje može li Vlada, iako vlasnik 44 posto dionica Ine, zaustaviti gašenje domaćih rafinerija uoči dolaska Rusa, kao mogući preduvjet njihovog ulaska u Inu, dogovoren s MOL-om. Kako se može čuti od upućenih u stav hrvatskih pregovarača u pregovorima s MOL-om, hrvatska vlada neće popustiti, i na novog će strateškog partnera pristati samo ako on pristane na zadržavanje dvaju hrvatskih rafinerija. U tom je slučaju Vlada spremna novom partneru prodati još i 19 posto svojih dionica, odnosno u Ini zadržati samo kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu.

Kako će na ovakav scenarij u Hrvatskoj reagirati SAD, nije teško predvidjeti, pogotovo nakon što je Barack Obama u srijedu objavio uvođenje dosad najtežih američkih sankcija Rusiji, usmjerenih protiv ključnih ruskih tvrtki poput Gazprombanka i Rosnefta, ali i druge najveće ruske tvrtke u proizvodnji plina - Novateka te VEB-a, državne banke preko koje se obavljaju sva plaćanja ruske vlade. Gazprom, najveći proizvođač prirodnog plina na svijetu koji osigurava veliki dio europskih potreba za energijom, i navodno potencijalni kupac MOL-ovog udjela u Ini, za sada nije obuhvaćen sankcijama. Restriktivne mjere protiv Rusije istovremeno je povećala i EU, novim sankcijama obuhvativši brojne visoke ruske dužnosnike, kao i ukrajinske separatističke čelnike.

Pomoćnica američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Victoria Nuland nedavno je na Croatia Forumu u Dubrovniku kazala da je Hrvatska saveznik SAD-a na brojnim političkim i strateškim pitanjima, pa tako i po pitanju energetske sigurnosti. Poručila nam je da su ambicije Hrvatske da postane regionalno energetsko čvorište realne i ostvarive, no da bismo to i postali, »moramo donijeti pametne odluke«. Između redaka, Washington nam poručuje da ne ulazimo ni u kakav brak s Rusima odnosno Gazpromom, koji bi, jer već posjeduje srbijansku naftnu industriju, definitivno zavladao ovim, geopolitički itekako bitnim terenom. Na koji će način Vlada Zorana Milanovića učiniti da dva velika vuka ostanu sita, i miroljubiva prema Hrvatskoj, teško je predvidjeti.