Iako je među kompanijama s najvišim povratom na kapital (ROE) u sastavu CROBEX-a 10, Hrvatski telekom (HT) bi trebao razmisliti o povećanju isplate dividendi. Povrat na kapital jedna je od temeljnih odrednica fundamentalne analize, koja pokazuje profitabilnost kompanije. Preciznije, ROE pokazuje koliko novca neka kompanija zarađuje na uloženi kapital dioničara.

Podaci sa ′zrnom soli′

Prema izračunu Ekonomskog instituta u njihovoj publikaciji "Ekonomski atlas HT grupe" predstavljene prošli tjedan, među kompanijama u CROBEX-u 10 za Ericsson Nikolu Teslu petogodišnji prosjek povrata na kapital iznosi 14,5, za Ledo 13, a HT 12,8 posto. Međutim, ove podatke treba čitati sa "zrnom soli", iščitava se iz mišljenja Ivane Blašković, direktorice korporativnih analiza Zagrebačke banke. "Visina ROE-a ovisi o ostvarenoj dobiti te visini vlastitog kapitala. Pod pretpostavkom da nije bilo dokapitalizacija, na ROE, osim razine ostvarene dobiti, značajno utječe i politika isplate dividendi tj. postotak isplate dobiti dioničarima. Naime, većim isplatama dobiti vlastiti kapital je niži odnosno sporije raste i posljedično je ROE viši. Obratno, nižim isplatama dobiti ROE je niži", pojašnjava Blašković. Ti su utjecaji posebno vidljivi kod HT-a, dodaje Blašković.

"Iako je petogodišnji prosječni ROE 12,8 posto, trend je opadajući jer je 2011. ROE iznosio 16,4 posto, a lani 8,2 posto, kako zbog pada dobiti, tako i zbog smanjenja postotka dobiti koja se isplaćuje kroz dividendu", ističe Blašković. Naime, nekada je HT dioničarima isplaćivao cjelokupnu dobit, ali unazad tri godine isplaćuje tek oko polovice. "S druge pak strane, Ericsson Nikola Tesla je kompanija koja, isto kao i HT, generira snažan novčani tijek, no svojim vlasnicima isplaćuje sav iznos koji joj nije potreban za redovno poslovanje. Takvom politikom isplate dividendi zadržava kapital na potrebnoj razini i ostvaruje visoki povrat na kapital", kaže Blašković.

Povrat kroz dividende

Povećanjem isplate neto dobiti HT bi vjerojatno podigao ukupnu profitabilnost svoje dionice jer za zrele odnosno padajuće industrije niskog rasta, kao što su telekomunikacije, većinu očekivanog povrata investitori ostvaruju kroz prinos od dividende, dodaje Blašković. "HT-ove izravne kapitalne investicije od 1,5 milijardi kuna su visoke, no značajno niže nego što je razina novčanih sredstava i novčanih ekvivalenata na računu od 3,6 do četiri milijarde kuna koje su nezaposlene i donose nizak prinos. Isplatom viška novčanih sredstava investitori bi ostvarili očekivani povrat, a kompanija bi se uvijek mogla obratiti tržištu ili vlasnicima za novim sredstvima u slučaju potrebe", smatra Blašković.

Stariji analitičar tržišta kapitala Erste banke Davor Špoljar kaže da je profitabilnost domaćih kompanija individualno izuzetno bitna stavka koja utječe na iznos ROE, a pojedine kompanije bi ga mogle dodatno poboljšati optimizacijom strukture kapitala. "Uz pretpostavku nepromijenjene politike dividendi, za očekivati je da će buduće kretanja ROE uvelike ovisiti o kretanju profitnih marži", tvrdi Špoljar.

Na upit o prognozi buduće profitabilnosti hrvatskih kompanija, mlađa analitičarka Addiko banke Tajana Štriga kaže kako općenito gledajući, solidna izvedba hrvatskog tržišta kapitala nastavit će se i u narednih godinu dana. "U prilog istome ide trenutno pozitivna ekonomska izvedba te pozitivna očekivanja rasta u narednom razdoblju, a koja potiču daljnje investicije. Isto tako, rast tržišta kapitala biti će pod utjecajem snažne turističke sezone koja ide u prilog daljnjem rastu turističkih kompanija a gdje je prema našim procjenama u zadnje dvije godine ostvarena čak milijarda eura više prihoda", smatra Štriga.