Agencija je istraživanje tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u 2016. provela na uzorku od 51 poduzetnika koji prema ostvarenim prihodima predstavljaju najznačajnije poduzetnike na tom tržištu. Istraživanjem nisu obuhvaćeni trgovci obrtnici, kao ni prodajna mjesta čija primarna djelatnost nije prodaja prehrambenih proizvoda, kao što su benzinske postaje ili drogerije, ili su specijalizirana za pojedine grupe prehrambenih proizvoda (pekarnice, mesnice i sl.).

Ostvareni prihod svih poduzetnika obuhvaćenih istraživanjem u 2016. iznosio je 33,9 milijardi kuna. "Iako to predstavlja rast od 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, istodobno je riječ o usporavanju trenda, budući da je rast prihoda u 2015. u odnosu na 2014. godinu iznosio 4,5 posto", navode iz Agencije.

U 2016. godini deset vodećih trgovaca - Konzum, Lidl, Plodine, Kaufland, Tommy, Spar, Billa, Studenac, KTC, NTL - ostvarilo je prihod od 27,85 milijardi kuna, što je nominalan rast od 584 milijuna kuna ili 2,1 posto u odnosu na 2015. godinu.

Po podacima AZTN-a, najveći tržišni udio, do 20 do 30 posto, i u prošloj je godini imao Konzum, a slijedi Lidl s udjelom od 10 do 20 posto.

Na listi ′top 10′ najvećih trgovaca slijede Plodine, Kaufland, Tommy i Spar s tržišnim udjelima od 5 do 10 posto, dok su manje od 5 posto udjela imali Billa, Studenac, KTC i NTL.

Poredak najvećih trgovaca je u 2016. isti kao godinu ranije, no s obzirom na rezultate poslovanja, došlo je do promjena u visini tržišnih udjela, navode iz Agencije.

Tako su primjerice, Konzum i Plodine neznatno smanjile tržišni udio, dok su ih poduzetnici poput NTL-a, Lidla i Kauflanda povećali.

Uz NTL, koji je u grupi 10 najvećih trgovaca imao i najveći, gotovo dvoznamenkasti rast prihoda, značajan rast prihoda imali su Lidl i Kaufland te, nešto manji, Studenac i Tommy.

Po podacima AZTN-a, od 51 poduzetnika iz uzorka lani je njih 19 imalo pad prihoda.

Kako ističu, Konzum i Plodine po prvi put bilježe blagi pad prihoda.

Nastavak pada prihoda imala je i Billa, dok je s obzirom na rast prihoda svojih članica Kauflanda i Lidla, Schwarz Grupa neznatno povećala ukupni tržišni udio.

Konzum neznatno smanjio prihod

Istraživanje je pokazalo da je najveći poduzetnik u maloprodaji u 2016. bio Konzum koji je neznatno smanjio prihod, pri čemu je u 2016. imao 61 prodajno mjesto odnosno oko 7 tisuća kvadratnih metara manje neto prodajne površine u odnosu na godinu ranije, što je imalo utjecaj na smanjenje tržišnog udjela, navode iz AZTN-a.

Lidl Hrvatska bilježi nastavak sedmogodišnjeg neprekinutog rasta prihoda te je u 2016. imao najveći nominalni rast od svih poduzetnika obuhvaćenih istraživanjem, premda i on bilježi usporavanje rasta. U usporedbi s 2015., Lidl je imao dva prodajna mjesta više (ukupno 91), a povećao je i neto prodajnu površinu postojećih prodajna mjesta, pokazalo je istraživanje.

Riječke Plodine prvi su put zabilježile blagi pad prihoda te, posljedično, i blagi pad tržišnog udjela.

Uslijed toga, kao i visokog rasta prihoda u 2016., četvrti poduzetnik po ostvarenom prihodu - Kaufland - smanjio je razliku u odnosu na Plodine.

Peti po ostvarenom prihodu na tržištu maloprodaje je Tommy, no i on bilježi usporavanje rasta, ističu iz Agencije, dodajući i kako je rast prihoda Spara stalan, ali je u 2016. usporen u odnosu na prethodnu godinu.

Koncem 2016. Spar je preuzeo Billu, no kako je stvarno preuzimanje realizirano u lipnju 2017., ono će tek pokazati učinke na poslovanje Spara i njegovu poziciju na listi 10 najvećih trgovaca, napominju iz AZTN-a, dodajući i kako je Billa lani imala najveći pad prihoda među trgovcima.

Od preostalih značajnijih trgovca u ′top 10′ iz Agencije izdvajaju da je Studenac također usporio rast u odnosu na 2015. godinu, dok je, uz Istarske supermarkete, najveći rast prihoda maloprodaje ostvario NTL.

Najveći prihodi maloprodaje u Zagrebu

Istraživanje je pokazalo i da su najveći prihodi iz maloprodaje prošle godine ostvareni u Gradu Zagrebu, 6,4 milijarde kuna, što je udio od 19 posto.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 4,5 milijardi kuna ili udjelom od 13,2 posto, a više od dvije milijarde prometa trgovci su imali u još četiri županije - Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Zadarskoj. Udjeli tih županija u ukupnom prihodu trgovaca iz istraživanja kretali su se od 9,1 posto (Primorsko-goranska) do 6,2 posto (Zadarska), a uz njih je udjel veći od pet posto imala još Osječko-baranjska županija (5,1 posto).

U Zagrebu i tih šest županija ostvareno je dvije trećine ukupnog prihoda iz maloprodaje u Hrvatskoj, dok je u preostalih 14 županija ostvarena jedna trećina ukupnog prometa, napominju iz Agencije.

Prema istraživanju, u maloprodaji izrazito dominira kupovina u prodajnim mjestima velikog formata u kojima je ostvareno 70 posto ukupnog prihoda. Tako je prodajom u supermarketima ostvareno 47 posto, a u hipermarketima 23 posto prodaje. Uz manje oscilacije, riječ je o nastavku višegodišnjeg trenda, zamjećuju u AZTN-u.

No, dodaju i kako se, za razliku od 2015. godine u kojoj su najviše rasli prihodi hipermarketa, bilježi trend porasta prometa u malim prodavaonicama, prodavaonicama "u susjedstvu", koje su prvi izbor potrošača.

"Pokazatelji o usporavanju rasta prihoda od maloprodaje ostvareni u 2016., uzimajući istovremeno u obzir određeni rast parametara poput broja prodajnih mjesta i broja prodajnih kvadrata, ukazuju na jačanje tržišnog natjecanja te posredno na pad cijena u maloprodaji za krajnje potrošače", zaključuju iz Agencije.