Tvrtka Končar-distributivni i specijalni transformatori dobitnik je nagrade Zlatni ključ kao najbolja velika izvoznica u 2020., vodnjanska IT kompanija Infobip kao srednje velika izvoznica, a softverska tvrtka Axilis u kategoriji najboljeg malog i mikro izvoznika, objavljeno je u srijedu na 16. konvenciji Hrvatskih izvoznika (HIZ).

HIZ-ove nagrade Zlatni ključ dodijeljene su po 14. put, pri čemu je u kategoriji najinovativnijeg izvoznika u prošloj godini nagrađena tvrtka Altpro, koja se bavi proizvodnjom signalno-sigurnosnih sustava za željeznička vozila i infrastrukturu.

Nagrade su dodijeljene i u više kategorija koje se odnose na izvoz na pojedina tržišta, pa je tako kao najbolji izvoznik u zemlju u koju Hrvatska najviše izvozi - Njemačku, nagrađena tvrtka Haix obuća, dok je nagrada za izvoz na tržište Italije pripala Cromarisu, tvrtki iz sektora marikulture.

Konvencija se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade, a kako je istaknuo ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, iako je koronakriza imala negativne posljedice po gotovo sve segmente gospodarstva, izvoz je pokazao izuzetnu otpornost, pri čemu je njegov pad u odnosu na 2019. bio značajno manji od pada BDP-a. Naime, dok je gospodarstvo lani palo za 8 posto, izvoz je smanjen svega 0,8 posto.

O snazi i izdržljivost hrvatskih izvoznika, rekao je Ćorić, svjedoče i rezultati postignuti u prvih šest mjeseci ove godine. Tako u prvoj polovini ove godine vrijednost izvoza nadmašuje 65 milijardi kuna, što je za oko 11 milijardi kuna više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Doduše, Ćorić pritom napominje i utjecaj ovogodišnje inflacije na te rezultate.

Ministar gospodarstva naglasio je da izvoznici doista zaslužuju posebno mjesto u hrvatskom gospodarstvu, a da njihova efikasnost i konkurentnost na međunarodnom tržištu pokazuje snagu hrvatskog gospodarstva.

Istaknuo je da će Vlada u nadolazećem razdoblju kroz različite omotnice, između ostalog i putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), na sve načine raditi na povećanju konkurentnosti te kreiranju pretpostavki za održivi razvoj poduzetništva i izvoznog sektora u Hrvatskoj.

Strateški planovi ulaska u eurozonu i Schengen definitivno su kompatibilni s budućim poslovanjem hrvatskih poduzetnika, ustvrdio je Ćorić, jer će primjerice ulazak u eurozonu eliminirati tečajni rizik, što će dodatno doprinijeti stabilizaciji i afirmaciji njihovog poslovanja.

Bago: Prosječna udaljenost zemalja u koje se izvozi pala s oko 1550 na 1300 kilometara

Predsjednik HIZ-a Darinko Bago istaknuo je da izvoznici, koji čine 15 posto ukupnog broj poduzeća, zapošljavaju 51 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 57 posto investicija te 67 posto prihoda od prodaje. Nadalje, 78 posto svih ulaganja u razvoj Hrvatskoj dolazi od izvoznika, kao i 79 posto dobiti.

Bago je upozorio da je u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina prosječna udaljenost zemalja u koje se izvozi pala s oko 1550 na 1300 kilometara.

Apostrofirajući da je jedan od temeljnih uvjeta za rast i prihvaćanje novih tehnologija obrazovna struktura građana, Bago je upozorio da bi Hrvatskoj za provođenje digitalne transformacije tako moglo nedostajati i IT stručnjaka.

Napomenuo je i da u Hrvatskoj dodana vrijednost proizvodnje stagnira od 2016. godine, a od 2018. počeo je padati i izvoz proizvoda visoke tehnologije. Tako, od zemalja iz okruženja - Bugarske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Rumunjske - Hrvatska je po izvozu takvih proizvoda uspješnija tek od Srbije, naveo je, upozorivši i na pad izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku.

Istaknuo je da od Vlade očekuju da jasno definira i implementira novu vanjskotrgovinsku politiku. Također, rekao je, potrebno je harmonizirati izvoznike s dobavnim lancima najvećih zemalja partnera, dok digitalnu transformaciju i sustav za razvoj inovativnosti treba povezati s partnerskim zemljama.

Između ostalog, iz HIZ-a upozoravaju da treba povećati transparentnost rada institucija koje rade s EU-ovim fondovima, apostrofirana je i potreba fleksibilizacije NPOO-a, a tu je i potreba za novim modelima natalitetne i obrazovne politike, kao i za reformom pravosuđa.

Bago je posebno apostrofirao mirovinske fondove, koji raspolažu s više od 100 milijardi kuna, kao one koje bi trebalo intenzivnije i ozbiljnije staviti u funkciju razvoja hrvatskog gospodarstva. Pritom je prigovorio razini transparentnosti tih fondova.