Karlovačka banka završila je poslovanje u 2014. godini s dobiti od 5.386.073 kuna, stoji u nerevidiranom izvješću koje potpisuje predsjednik Uprave Ivan Vrljić.

Karlovačku banku preuzeli su 10. veljače prošle godine Marko Vuković i Ivan Žabčić, inače partnerski vlasnički dvojac iz HS-Produkta, a u trenutku tog preuzimanja većinskog vlasništva Karlovačka banka bila je u gubitku od preko 113 milijuna kuna. Hvatanje u koštac s takvim gubitkom provedeno je s nekoliko faza dokapitalizacije, od kojih su prvu uplatom zajedničkog iznosa od 72,7 milijuna kuna izvršili Vuković i Žabčić, uz uvjet smanjenja nominalne vrijednosti s 50 na 10 kuna, kako bi novi većinski vlasnici stekli udio iznad 75 posto temeljnog kapitala, koji je tom transakcijom iznosio 96,9 milijuna kuna. Sljedeća dokapitalizacija započeta je tijekom proljeća i završena krajem ljeta s novih 40 milijuna kuna, a u trećoj se fazi u studenome, vrijednoj 19,7 milijuna kuna u stjecanju najveće dijela emisije novih dionica „isprsila" Nadbiskupija Zagrebačka. Nova vrijednost temeljnog kapitala Kabe tada je porasla na 156,7 milijuna kuna, ali je nakon pokrića tekućih i ostatka gubitaka iz minulih razdoblja njegova vrijednost korigirana na 133,6 milijuna kuna.

Tijekom spomenutih dokapitalizacija došlo je i do rekonfiguracije vlasničke strukture, u kojoj su na prvom mjestu Marko Vuković s udjelom od 34,64 posto, Ivan Žabčić s 32,94 posto, Marijan Šarić (brat Marije Šole) s 8,88 posto, dok se na četvrto mjesto probila Nadbiskupija Zagrebačka s udjelom od 8,67 posto!

Bilanca Kabe tijekom 2014. godine povećana je za 10,6 posto, odnosno za 164,2 milijuna kuna i iznosila je 1,725 milijardi kuna, a udio depozita kao glavnih izvora financiranja porastao je na 85,2 posto. Smanjenjem portfelja vrijednosnih papira za 239 milijuna kuna Kaba je oslobodila sredstva za kreditne plasmane koji su porasli za 47 posto u odnosu na početak godine i iznosili 983,9 milijuna kuna. Uz akcent na daljnjem razvoju toga najprofitabilnijeg segmenta poslovanja, Kaba će dodatne napore uložiti u prodaju nekretnina iz portfelja imovine preuzete kao hipotekarni zalog nakon neuspjele naplate dospjelih kreditnih obveza nesolidnih komietenata. Porast pozitivnog efekta po osnovi kamata od 12,1 milijuna kuna većim je dijelom posljedica smanjenja rashoda kamata na jeftinije izvore financiranja, a manjim dijelom od porasta samih kamatnih prihoda. S obzirom na najavljeno intenziviranje kreditnih plasmana, a pogotovu u orijentaciji Kabe kao poslovne banke hrvatskih izvozno orijentiranih poduzeća, u Kabi očekuju daljnju profitabilnost poslovanja.