U tim okolnostima, na kojima bi joj pozavidjele mnoge banke u Europi, očekuje se da će DNB krenuti u otkup svojih dionica, prenosi Bloomberg. Barclays procjenjuje da će DNB otkupiti pet milijuna kruna (588 milijuna dolara) ove godine, a iznos bi se mogao udvostručiti u 2018. Drugi pak vjeruju da će višak vratiti dioničarima kroz isplate dividendi. Govorkanja na tržištu DNB zasad ne želi komentirati, no banka je dala do znanja da je otvorena za otkup vlastitih dionica.

Nakon stres testa, nije nezapaženo prošlo ni da je DNB neokrznut prebrodio pad cijena nafte koji je mnoge njegove klijente doveo propasti. Zato mu je Credit Suisse povisio 12-mjesečnu ciljanu cijenu dionice za 30 posto i izglede rejtinga u stabilne. Posljedica je to regulatornih zahtjeva prema da se na vrijeme pripremi na pogoršanje uvjeta na tržištima sirovina zbog čega je DNB danas u boljoj poziciji u odnosu na konkurenciju.

U Barclaysu ističu da će DNB ujedno imati manje problema s ispunjavanjem zahtjeva za kapitalom od ostalih, pri čemu treba istaknuti da je norveški regulator stroži u primjeni minimalnih zahtjeva od većine ostalih zemalja. Utjecaj Basela IV, kao posljednjeg poglavlja Basela III, nosi poprilično nervoze u bankarski sektor, ali ne norveškoj banci.

DNB je ujedno i jedina velika nordijska banka koja ne posluje u okruženju negativnih kamatnih stopa jer je ključna stopa u Norveškoj 0,5 posto. Usporedbe radi, Danske Bank bori se s negativnom cijenom novca od sredine 2012., a Nordea Bank i tri najveća švedska zajmodavca od početka 2015. Problemom bi mu se moglo pokazati pregrijano tržište nekretnina čiji pokušaji hlađenja zasad nisu dali rezultate pa bi regulator mogao zatražiti izdvajanje protucikličkog sloja kapitala za ublažavanje te prijetnje.