Podravka je lani ostvarila izuzetno dobre rezultate poslovanja, uspješno je započela plasman proizvoda na istočna tržišta, uspješno je dokapitalizirana i preuzela slovensko Žito.

Hoće li biti smijenjen po dolasku nove Vlade, predsjednik uprave Zvonimir Mršić kaže da o tome može odluku donijeti samo Nadzorni odbor. Hoće li država prodati udjel, odlučit će ona sama kao dioničar, ali smatra da je bolji potez javna ponuda dionica. U politiku se ne vraća, a od nove Vlade očekuje nove mjere za jačanje izvoza.

Rezultati poslovanja za prošlu godinu izuzetno su dobri, jesu li bili i očekivani?

Rezultati su posljedica višegodišnjeg napornog rada na podizanju efikasnosti, ulaganju u tržište i marketing, novog inovacijskog ciklusa te još niz drugih aktivnosti koje smo u posljednjih nekoliko godina provodili. Pokazali smo i sposobnost paralelnog vođenja nekoliko procesa. Svakako je najvažnija bila dokapitalizacija od 510 milijuna kuna, a tim smo novcem, između ostaloga, preuzeli slovensko Žito. Tu je i početak gradnje dviju novih tvornica lijekova, investicija vrijedna gotovo 400 milijuna kuna, te otvaranje novih tržišta i integracija mesne industrije u prehrambenu diviziju. Akvizicija i investicija već su prošle godine rezultat računovodstveno značajno poboljšale. Sve je to utjecalo na to da je neto dobit za prošlu godinu 398 milijuna kuna. I bez navedenih izvanrednih događaja izvještajni rezultati za prošlu godinu bitno su bolji nego 2014. godine i to pokazuje stvarni potencijal grupe Podravka. Zaista mogu iskazati zadovoljstvo koliko je moj menadžerski tim napredovao i u kojoj je mjeri sada u stanju odgovoriti svakom izazovu na tržištu, prepoznati priliku i iskoristiti je.

Utjecaj države

Kakvi su rezultati bez jednokratnih stavaka?

Grupa Podravka lani je ostvarila rast prodaje od 7,8 posto, pri čemu je prehrana rasla 11,6 posto, dok su lijekovi zabilježili pad prodaje kao posljedicu velike deprecijacije ruskog rublja i nastavka snižavanja cijena na domaćem tržištu. U prehrani gotovo 10 posto prihoda generirali su prošle godine novi i inovirani proizvodi te je ostvaren rast prodaje u svim regijama izuzev Rusije.

Država je uvijek imala utjecaj na vodstvo Podravke, imate li neke najave da ćete biti smijenjeni?

Ne. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, Vlada ne može donositi takve odluke. Imenovanje uprave jedino je i isključivo u nadležnosti Nadzornog odbora. Jedna od najznačajnijih promjena u proteklih nekoliko godina promjena je korporativnog upravljanja. Svi dioničari, uključujući i državu, ponašali su se kao obični dioničari i ni na koji način nisu pokušali utjecati na upravljanje poduzećem izuzev koristeći svoja prava na Glavnoj skupštini.

Kako gledate na mogućnost prodaje državnog udjela u Podravki?

Nije na meni ili upravi da raspravlja ili savjetuje što će pojedini dioničar učiniti sa svojim dionicama u Podravki. Svi veliki dioničari sudjelovali su u prošlogodišnjoj dokapitalizaciji, uključujući i državu. Načelno, možda bi bilo dobro napraviti analizu ukupnog efekta na državni proračun kompanija koje su u državnom vlasništvu, koje su prodane ili privatizirane, u kojima država ima manji ili veći udjel... Ponekad naša perspektiva seže samo do prve transakcije a da nismo sagledali efekt odluke na dulje razdoblje. U biznisu uvijek analizirate efekt odluke na buduće razdoblje od nekoliko godina ili trajno.

Ako se to dogodi, interesa za taj udjel sigurno neće nedostajati?

Mi ne prodajemo niti možemo nuditi nečije dionice, osim novog izdanja u dokapitalizaciji. No iz gotovo dnevnih kontakata s analitičarima ili investitorima čujemo da je u ovom trenutku prepreka nedostatak dionica u ponudi. Moguća javna ponuda dionica iz portfelja postojećih dioničara, možda i države, burzovnim investitorima u ovom segmentu bila bi od velikog pozitivnog značaja.

Na kojim područjima vidite daljnji rast i razvoj kompanije?

Mi danas govorimo o brendovima i njihovoj snazi više od samog proizvoda, najsnažniji brend je Vegeta, a slijede je Podravka, Lino i Dolcela te na nekim tržištima Eva. Ulazak na nova tržišta ili širenje asortimana na postojećim potvrđuje da je Podravka konkurentna u svim elementima marketing miksa. Na svim tržištima konkuriramo globalnim kompanijama i u hrani jedina razlika između Podravke i globalnih kompanija jest veličina.

Kako napreduje poslovanje na novim tržištima - Tanzanija, Kina, Bliski istok?

Prošla godina bila je prva puna godina rada u te tri regije. Uložili smo gotovo 20 milijuna kuna a da nismo generirali znatnije prihode od prodaje, što je i shvatljivo jer je riječ o dugoročnom poslovnom procesu. Pri donošenju odluke o investiranju u nova tržišta izradili smo poslovne planove koje, uz pomoć kvalitetnih menadžera s iskustvom na tim tržištima, i provodimo u djelo. Rizik uvijek postoji, ali ako ne pokušate, onda sigurno nećete uspjeti.

Ima li još nekih tržišta na koja planirate izvoz?

U ovom trenutku sve resurse alocirat ćemo na postojeće operacije kako bismo realizirali planove koje imamo i iskoristili potencijale tržišta na kojima jesmo.

Koji su proizvodi na tim novijim tržištima najzanimljiviji?

Za nova tržišta pripremili smo asortiman prilagođen specifičnim potrebama i ukusima tamošnjih potrošača, a od brendova se trenutačno fokusiramo na Vegetu, Podravku, Lino i Dolcelu. Svako od tih tržišta ima svoje specifične zahtjeve u smislu okusa, pakiranja i sl. te se nastojimo prilagoditi tome i ponuditi ono za što smatramo da može izazvati pažnju potencijalnih potrošača i potaknuti ih na konzumaciju.

Bilo je dosta negodovanja, upravo u HDZ-u, kada ste preuzimali Žito. Izgleda da je to ipak bio dobar potez...

Odluka o dokapitalizaciji, u kojoj je bila navedena svrha, jednoglasno je usvojena na Glavnoj skupštini. Dokapitalizacija je provedena u dva kruga uz 30 posto veći interes od ponuđenog izdanja i sudjelovanje u ESOP-u 15 posto radnika. Dakle, dioničari ne samo da su znali da ćemo kupiti Žito nego su jednoglasno donijeli odluku da žele to financirati dokapitalizacijom i dali su vlastiti novac, uključujući i radnike, da bismo tu akviziciju proveli. Već u rezultatu prošle godine imamo znatan pozitivan efekt te akvizicije jer smo nakon ulaska u kompaniju zatekli vrijednu imovinu čija vrijednost nije bila adekvatno iskazana u knjigama.

Postoje li još neki planovi za akvizicije?

Konstantno se analizira situacija na tržištima na kojima djelujemo i promatraju se ili analiziraju potencijalne mete. Naša ambicija rasta je iznadprosječna i za to su nam potrebne nove akvizicije. Hoće li se i kada one dogoditi, ovisi o cijelom nizu uvjeta. U ovom trenutku imamo veliki potencijal za financiranje akvizicija jer smo niskozadužena kompanija (ispod 2 puta EBITDA) i imamo mogućnost nove dokapitalizacije, odnosno financiranja anorganskog rasta povećavanjem temeljnog kapitala Podravke.

Vjeran vođenju kompanije

Što očekujte i poručujete novoj Vladi?

Podravka je dominantno izvozna kompanija, više od 60 posto prihoda ostvarujemo izvan Hrvatske. S obzirom na to da je kuna tema o kojoj se ne raspravlja, potrebno je drugim mjerama, što je najavio premijer Orešković, pomoći hrvatskim izvoznicima da povećaju konkurentnost. Spremni smo svojim iskustvom pomoći u tome. Rast izvoza pokazuje da u Hrvatskoj ima globalno konkurentnih poduzeća i, uz turizam i investicije, to mogu i trebaju biti generatori budućeg rasta.

Vraćate li se u politiku?

Ne! Prije šest mjeseci uspješno smo proveli dokapitalizaciju u kojoj su investitori donijeli odluku da im se više isplati uložiti novac u Podravku nego negdje drugdje. Tako stvoreno povjerenje obvezuje mene i moj tim da upravljamo Podravkom kako bismo i u budućnosti ostvarivali rezultate sukladne očekivanjima dioničara.