Splitskom će Jadroplovu država, koja je 70-postotni vlasnik, nakon neuspjelih pokušaja privatizacije pokušati još jednom pomoći. Na sjednici Vlade odobreno je tom brodarskom poduzeću kreditno zaduženje, uz državno jamstvo. Ta je odluka prvi korak u posljednjem pokušaju Jadroplovove sanacije i financijskog restrukturiranja. Prije samog formaliziranja ove državne intervencije i zaključenja ugovora o kreditnom aranžmanu kojim će pokriti polugodišnje troškove poslovanja, Jadroplovova Uprava je izradila plan sanacije.

U iduća tri mjeseca, pak, Jadroplov ima zadatak odabrati konzultanata i s njim izraditi program restrukturiranja tvrtke. Do početka rujna taj program mora dobiti odobrenje resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, koje ga zatim upućuje u Bruxelles.

Europska komisija uz suglasnost Jadroplovovu programu daje i rokove za smanjenje kapaciteta i propisuje visinu vlastitog učešća u restrukturiranju prodajom nekretnina tvrtke. No, i prije nego što dokument ode prema Komisiji, Centar za prodaju i restrukturiranje (CERP) mora se uključiti u proces, točnije provesti analize i ispitivanje tržišta.

CERP, je inače, prije nešto više od godinu dana nudio na prodaju većinski udjel u Jadroplovu, no obvezujućih ponuda na kraju nije bilo. Još prošle jeseni na stolu skupštine društva Uprava na čelu s Branimirom Kovačićem izišla je s planom rješenja kroz model dokapitalizacije, ali je prijedlog bio odbačen.

Nova Vlada sada konstatira kako je "evidentno da bez dokapitalizacije Jadroplov ne može opstati, što znači da bez svježeg kapitala, odnosno pronalaženja strateškog partnera, tvrtka nema budućnosti".

Tim smjerom vodit će se i u izradi programa restrukturiranja kao zadnje slamke za opstanak tvrtke. Dotad će se likvidnost održavati kreditom kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u visini od 6,045 milijuna američkih dolara.

Kredit se odobrava uz kamatnu stopu od 4 posto i na rok otplate od šest godina, uključujući dvije godine počeka. Jadroplov, koji u floti ima šest brodova, a ukupno zapošljava više od 315 radnika, od čega 280 pomoraca, državi je za slučaj aktiviranja jamstva dao hipoteku drugog reda nad tri nekretnine u Splitu, uključujući upravnu zgradu, te skladišno-uredski i stambeni prostor.