Najveći domaći putnički brodar, riječka Jadrolinija za otprilike dvije godine suočit će se s liberalizacijom tržišta, pa iz te tvrtke najavljuju da će učiniti sve da ostanu konkurentni i da i dalje kvalitetno povezuju hrvatske otoke i kopno, pri čemu ne isključuju ni mogućnost ulaska na druga tržišta.

Za razdoblje nakon 1. siječnja 2017. bit će raspisan natječaj za linije u nacionalnom linijskom obalnom prometu, na koji će se moći javiti bilo koji brod pod zastavom zemalja EU. Predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac u razgovoru za Hinu rekao je da još nije definirano koliko će natječaja biti, ni zakonom ni pravilnikom, pa ostaje pravo davatelja koncesije da to odredi. Dodao je da u svim zemljama EU postoji model koncesije i da je tržište u načelu liberalizirano.

Smatra da je, sa sadašnjim sustavom, hrvatsko tržište već dijelom liberalizirano, navodeći primjer katamaranskih linija, kojih Jadrolinija održava oko 50 posto, dok ostale drže mali brodari.

Koncesiju za pojedinu liniju dobiva brod, a kompanija koja se natječe mora ispuniti određene uvjete kao što su norme sigurnosti ili iskustvo te osiguravanje zamjenskog broda. Stoga, rekao je Klanac, tvrtka koja bi ušla na pojedinu liniju ne mora biti veličine Jadrolinije, pa Jadrolinija, koja je u državnom vlasništvu, mora raditi na tome da bude maksimalno konkurentna.

Zbog konkurencije Jadrolinija mora smanjivati troškove

Na upit o liberalizaciji u zemljama EU, Klanac je rekao da su sada u većini zemalja i dalje dominantne domicilne, dijelom privatne kompanije, a na nekim su linijama, gdje postoji komercijalni interes i gdje se ide na manji broj brodova, privatni koncesionari.

Naglasio je da i u Hrvatskoj postoji konkurencija zbog koje Jadrolinija mora imati konkurentne ponude, smanjivati troškove, davati bolju uslugu i ulagati u flotu.

Klanac je rekao i da se Jadrolinija priprema za liberalizaciju, što će joj omogućiti i ulazak na druga tržišta. "To je interesantno, ali bilo što više od toga spomenuti, bilo bi neodgovorno. Hoćemo li izaći na neke druge natječaje i kada, to je još u domeni čistih komercijalnih podataka. U svakom slučaju, ničim nećemo ugroziti ono što radimo u Hrvatskoj i što se očekuje od nas, da povezujemo hrvatske otoke s kopnom, kao prioritet", naveo je te je na upit znači li to da ta opcija nije isključena, rekao je da "sigurno nije isključena".

U vezi s mogućnostima postojeće flote na drugim tržištima, Klanac je rekao da treba gledati ne samo postojeću flotu, jer se brodovi mogu kupiti ili graditi. Na pretpostavku da je to povezano s nastavkom suradnje s domaćom brodogradnjom, odgovorio je da je Jadroliniji u interesu razvijati domaću brodogradnju, ne samo kroz gradnju brodova, nego i razvojne projekte.

Kao primjer moguće suradnje naveo je uvođenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) kao pogonskog goriva, dodavši da je taj projekt još samo na papiru te da bi se u idućim godinama dio brodova zamijenio brodovima na LNG ili da bi se na postojećima instalirali takvi pogoni.

Četiri nova Jadrolinijina broda, vrijedna oko 34 milijuna eura, sagrađena su u pulskom Uljaniku, a isporuka četvrtog očekuje se uskoro. "Rokovi isporuke jesu probijeni, od toga za zadnji brod oko 5 mjeseci", rekao je Klanac dodajući da je ugovor zaštićen penalnim klauzulama za kašnjenje, koje su i aktivirane.

Smatra da je Uljanik u tom poslu stekao velika znanja te da se penalizacija može smatrati i vrstom ulaganja za buduće gradnje. Komentirajući napise o navodnim nedostacima, Klanac ističe da je riječ o apsolutno najboljim brodovima u tom dijelu flote, da su učinkoviti, bolji s gledišta troškova i kapaciteta.

Komentirao je još dva „slučaja" koja se neizravno tiču Jadrolinije. Kako je istaknuo, nedostaci u luci Gaženica do sada nisu otežali poslovanje riječkog brodara dodavši da Jadroliniju pri izgradnji luke nitko nije konzultirao, iako smatra da je trebalo.

Osvrnuvši se na prosvjede u vezi s Trajektnom lukom Split, naveo je da Jadrolinija plaća usluge isključivo prema tarifama koje su propisale lučke uprave. Po njegovim riječima, Trajektna luka Split je niz godina Jadroliniji slala račune veće od propisanih cijena i o tome se vodi sudski spor, dok sada iz te tvrtke stižu računi u skladu s tarifama.

I ove godine pozitivno poslovanje

Klanac ističe da Jadrolinija uredno posluje, račune podmiruje unutar 60 dana te da ima planove za daljnje unaprjeđenje flote s modernom tehnologijom. Najavio je da će "poslovanje Jadrolinije, kao prošle, i ove godine biti pozitivno".

Na upit o sudskim postupcima radnika prema Jadroliniji, Klanac je među ostalim kazao da je od sredine 2012. do siječnja 2013. podneseno ukupno 96 tužbi koje se odnose na neisplatu pomorskog dodatka za vrijeme godišnjih odmora od 2009. do 2012. Od 96 tužbi, njih 75 je povučeno, dok je aktivna 21 tužba, rekao je naglasivši da "financijska stabilnost Jadrolinije nije, niti će biti ugrožena tim postupcima".

Riječka Jadrolinija sada ima 51 brod, prosječne starosti 19 godina, koji na godinu prijeđu milijun nautičkih milja, dok od ukupno 2 milijarde svjetskog prometa putnika na trajektima, taj domaći brodar na godinu preveze njih oko 10 milijuna.

Među ostalom, Klanac je istaknuo da dužobalna linija od Rijeke do Dubrovnika nije rentabilna, da da je prestala biti razvojna i postala turistička te da je njezina budućnost vezana isključivo uz komercijalni aspekt.

Rekao je da je "ove godine ta linija održana bez zatvorene financijske konstrukcije, što Jadroliniji ne daje za pravo da s njom dodatno opterećuje poslovanje". Smatra da je odgovornije unaprijediti flotu i napraviti iskorak u povezivanju otoka i kopna nego u dužobalnu liniju ulagati 50-ak milijuna eura.

Do sada se, kako je rekao, nisu javile hotelske kuće, turoperatori ili vlasnici kampova, koji bi bili zainteresirani za ugovaranje posla. Naime, Klanac smatra da bi ta linija mogla funkcionirati samo kao osmišljeni turistički projekt te je pozvao sve potencijalne partnere da se, ako imaju prijedlog projekta sa zatvorenom financijskom konstrukcijom, jave.