"U provedenom postupku je utvrđeno da je riječ o zajedničkom ulaganju Ine i PPD-a u dokapitalizaciju Petrokemije putem tvrtke TMG, u kojoj Ina i PPD imaju po 50 posto udjela. TMG će po provedbi predložene transakcije držati minimalno 50 posto plus jednu dionicu Petrokemije, na koji će način prijavitelji koncentracije ostvariti neizravnu zajedničku kontrolu nad Petrokemijom", ističe se u priopćenju Agencije,

Ina i PPD neće zajednički (putem TMG-a) nastupati u opskrbi plina za bilo koje velike industrijske kupce prirodnog plina u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju.

Iz Agencije podsjećaju da su Ina i PPD dobavljači plina za Petrokemiju te značajni opskrbljivači prirodnim plinom i na ukupnom tržištu maloprodajne opskrbe plinom i na tržištu maloprodajne opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca u Hrvatskoj.

Dodaju da je tržište proizvodnje mineralnih gnojiva zbog svojih karakteristika šire od nacionalnog budući da se na njemu natječu proizvođači iz drugih država EU-a, koji svoje potrebe za prirodnim plinom namiruju putem raznih međunarodnih opskrbljivača.

"Petrokemija je najveći industrijski kupac plina u Hrvatskoj i ujedno jedini hrvatski proizvođač mineralnih gnojiva koji u Hrvatskoj prodaje oko 30 posto proizvedenih količina, dok ostatak izvozi. U Hrvatskoj ne postoji drugi proizvođač gnojiva koji bi mogao biti isključen s tržišta nakon provedbe predmetne koncentracije od strane Ine i PPD-a", napominju iz Agencije.

Dakle, nastavljaju, u konkretnom slučaju je riječ "o namjeri provedbe vertikalne koncentracije kojom se internalizira postojeći odnos dobavljač-kupac između sudionika koncentracije".

Također napominju kako je tržište plina u Hrvatskoj u širem smislu liberalizirano i otvoreno te nema značajnih zapreka za ulazak na to tržište.

To, kako ističu, potvrđuju i podaci Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), prema kojima dozvolu za obavljanje djelatnosti na tržištu plina ima 54 opskrbljivača plinom.

"Tržište opskrbe plinom je fragmentirano i dinamično, obilježavaju ga ulasci novih takmaca i značajni broj promjena opskrbljivača od strane kupaca. To ukazuje na još nedovoljno zrelo tržište, no i na prisutnost učinaka razvoja tržišnog natjecanja na tom tržištu", navodi se u priopćenju.

Iz Agencije se posebno osvrću na tržište opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca, koje je, kako se uz ostalo navodi, i koncentiranije od ukupnog tržišta opskrbe plinom u Hrvatskoj. HERA potvrđuje prisutnost ukupno deset takmaca na tom užem segmentu tržišta, i to jednog više u 2017. nego u 2016. godini.

Tržišni udjeli Ine i PPD-a na tržištu opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca pokazuju trend pada u razdoblju od 2015. do 2017. te u 2017. oba poduzetnika pojedinačno ostvaruju udjele niže od 30 posto. Promatrano skupno, njihov zajednički udjel iznosi 50 do 60 posto, a ti podaci odgovaraju podacima dostavljenim od HERA-e, ističu iz AZTN-a.

Zamjećuju i da, zbog specifičnosti tržišta opskrbe plinom, odlučujući faktor za industrijske kupce pri izboru opskrbljivača plinom nije lojalnost, već cijena isporučenog plina.

"Izlazak Petrokemije s tržišta kao posljedica dugogodišnje loše financijske situacije tog poduzetnika, doveo bi do nestanka značajnog proizvođača gnojiva i potrošača prirodnog plina u Hrvatskoj, što bi u konačnici, zbog poskupljenja poljoprivrednih proizvoda i potencijalnog povećanja cijene plina uzrokovanih povećanjem transportnih tarifa koje izravno utječu na krajnju cijenu plina (kao posljedice smanjenjem ukupnih količina plina u optjecaju), moglo imati negativan učinak na interese potrošača", ističu iz Agencije.

Stoga je, dodaju, razumno zaključiti kako bi se kapitalnim ulaganjima u Petrokemiju omogućilo sniženje cijene proizvoda, unaprjeđenje proizvodnje, skraćenje tokova prodaje i/ili distribucije i unaprjeđenje ponude Petrokemije.

Iz AZTN-a navode i da su pri analizi mogućih učinaka provedbe predmetne koncentracije uzeli u obzir i ekonomsku analizu potencijalnih učinaka koncentracije, koju je izradio KPMG.

"AZTN je zaključio kako provedbom predmetne koncentracije neće doći do ograničavanja ponude, odnosno do rizika vertikalnog ograničavanja opskrbe prirodnim plinom u Hrvatskoj", ističu iz Agencije.

Dodaju da to potvrđuju podaci i očitovanja HERA-e o prisutnosti drugih takmaca te nepostojanju formalnih zapreka za ostale opskrbljivače da preuzmu opskrbu plinom velikih industrijskih kupaca priključenih izravno na transportni sustav od postojećih opskrbljivača tih kupaca.

Provedbom najavljene koncentracije ne proizlazi da će doći do ograničavanja potražnje, jer je u 2017. prisutno ukupno 20 velikih industrijskih kupaca izravno spojenih na transportnih sustav te je tržište opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca u 2017. raslo za 25 posto, dok se kupnja plina od strane Petrokemije odnosi na otprilike 20 posto ukupne potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj u 2017. godini, podatci su AZTN-a.

"Uzimajući sve navedeno u obzir, može se zaključiti kako će provedbom predmetne koncentracije struktura svih relevantnih tržišta de facto ostati ista, odnosno tržišni položaj i tržišni udjeli Ina-e i PPD-a provedbom koncentracije na tržištima opskrbe plinom u Hrvatskoj neće se promijeniti. Oni će i dalje poslovati samostalno kao tržišni takmaci te će stoga imati poticaj opskrbljivati plinom i druge industrijske kupce, kao što su ih opskrbljivali i prije provedbe navedene koncentracije", ističu iz Agencije.

Napominju i kako tržištu proizvodnje gnojiva također neće doći do strukturne promjene, jer Petrokemija u Hrvatskoj nema takmaca u proizvodnji gnojiva i stoga ne postoji konkurent Petrokemije kojem bi Ina i PPD mogli uskratiti opskrbu plinom. Petrokemija će i dalje sudjelovati na međunarodnom tržištu proizvodnje gnojiva sa svojim proizvodima.

"Ina i PPD očitovali su se da namjeravaju nastaviti i ubuduće trgovati s Petrokemijom prema tržišnim uvjetima te da će Petrokemija i dalje objavljivati javne natječaje za opskrbu prirodnim plinom na kojima će moći sudjelovati i sve treće strane, opskrbljivači prirodnim plinom", navode iz Agencije.

Podsjećaju također kako je s obzirom na ukupno ostvarene prihode koji su ostvaruju na svjetskom tržištu i tržištu EU, sudionici koncentracije bili namjeru provedbe koncentracije obvezni prijaviti Europskoj komisiji, koja je prihvatila njihov zahtjev da se predmet uputi na rješavanje AZTN-u kao nacionalnom tijelu najprikladnijem za odlučivanje.

AZTN je prihvatio upućivanje na nadležnost, uvažavajući argument podnositelja prijave da teritorij Republike Hrvatske u konkretnom slučaju ima značaj posebnog tržišta.

Komisija je o upućivanju predmeta na rješavanje AZTN-u sudionike koncentracije obavijestila krajem srpnja ove godine, slijedom čega su oni u roku od 30 dana morali Agenciji podnijeti prijavu namjere koncentracije u zakonom propisanom obliku.

AZTN je potpunu prijavu zaprimio 10. rujna, a na javni poziv svim dionicima za dostavu primjedaba i mišljenja o mogućim učincima navedene koncentracije na tržišno natjecanje nije zaprimio niti jednu reakciju.

Stoga je AZTN ocijenio da predmetna koncentracija neće imati negativan učinak na tržišno natjecanje, budući da se njenom provedbom ne stvara novi niti jača postojeći vladajući položaj sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu, zaključuje se u priopćenju.