HEP je dao ponudu za 105 milijuna kubika koje će od Inine tvrtke Prirodni plin, čiji je plin, otkupiti za 0,57 lipa po kubiku, dok je ostatak od četiri milijuna kubika potreban Plinacrou za njegove tehnološke potrebe.

U četvrtom, posljednjem krugu natječaja za prodaju 193 milijuna kubika plina smještenog u podzemnom skladištu Okoli, u četvrtak su se Podzemnom skladištu plina javili HEP i Plinacro, zainteresirani za ukupno 109 milijuna kubičnih metara, piše Novi list.

HEP je dao ponudu za 105 milijuna kubika koje će od Inine tvrtke Prirodni plin, čiji je plin, otkupiti za 0,57 lipa po kubiku, dok je ostatak od četiri milijuna kubika potreban Plinacrou za njegove tehnološke potrebe.

HEP-ova ponuđena cijena u zadnjem krugu prodaje je 75 posto manja od početne zatražene cijene Prirodnog plina, 2,29 kuna po kubiku, temeljem čega su u Ini izračunali da će zbog bagatelne prodaje 109 milijuna kubika izgubiti oko 190 milijuna kuna.

Vlada je, podsjetimo, krajem veljače ove godine donijela odluku da Ininoj tvrtki Prirodni plin, koja je do sada opskrbljivala potrošače plinom, odnosno prodavala ga lokalnim distributerima, od 1. travnja uzme taj posao i dodijeli ga HEP-u.

Ini kao proizvođaču plina određena je pak regulirana cijena po kojoj plin mora prodavati HEP-u, od 1,7 kuna po kubiku, dok HEP lokalnim distrubuterima taj plin zatim mora prodavati po 2,4 kune za kubik. Netom prije Vladine odluke da posao dodijeli HEP-u, kao i da mu da 70 posto kapaciteta u skladištu plina Okoli, svi su zakupci kapaciteta trebali iskazati interes za udjelom u tom skladištu.

Da su se javili za puni kapacitet Okola, ne bi ga dobili

Pozivajući se na izvore iz Ine, Novi list piše da je njihov Prirodni plin iskazao interes za 40 posto kapaciteta, budući da je u tom trenutku toliko, 220 milijuna kubika plina, i bilo u skladištu, dok su ostali - Prvo plinarsko društvo (PPD) i MET Croatia Energy Trade iskazali interes za stopostotnim udjelom.

Kako je, međutim, u srijedu kazao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, Ina i Prirodni plin su još lani znali da izlaze iz plinskog biznisa 1. travnja, zbog čega su trebali nominirati maksimalni skladišni kapacitet na pet godina, i osigurati si prostor za skladištenje od 150 milijuna kubika.

Kako tu ministrovu izjavu neslužbeno komentiraju u Ini, i da su se javili za puni kapacitet od 550 milijuna kubika Okolija, ne bi ga dobili jer je kasnije Vlada 70 posto skladišta odlučila prepustiti HEP-u.

Davorka Tancer, direktorica Prirodnog plina, nedavno je za portal energetika.net.com kazala kako su podnijeli zahtjev za onoliko skladišnih kapaciteta koliko je plina unutra bilo, no raspodjelom su kasnije dobili znatno manje. Ostatak od 30 posto sada dijele Prirodni plin, MET i PPD.

Ina je htjela 1,7 kuna po kubiku plina

Prirodni plin je, osim toga, imao obavezu da do 1. travnja isprazni skladište, odnosno sav plin proda, u protivnom je slijedio scenarij koji se jučer i dogodio - da je većina plina po niskoj cijeni prodana HEP-u.

Iz Ine su bili tražili da im se omogući da do srpnja prodaju zaostale količine plina na tržištu, a ne do 1. travnja. U tom su slučaju, napominju, skladište trebali početi prazniti već u prosincu, usred sezone grijanja, što bi ugrozilo sigurnost opskrbe.

Kako je napomenula Tancer, nikad se do ove godine od Prirodnog plina nije tražilo da isprazni skladište do 1. travnja, pa je lani, primjerice, na taj datum u Okolima bilo 300 milijuna kubika.

Trebalo je, može se čuti iz Ine, prepuštanjem plinskog biznisa HEP-u njemu zatečeni plin i prodati, po reguliranoj cijeni od 1,7 kuna za kubik. Ovako, nakon tri kruga prisilne prodaje, u kojima nitko nije bio zainteresiran jer se znalo da u četvrtom krugu cijena pada za 75 posto, HEP je plin otkupio za 0,57 kuna po kubiku.

Zašto pak HEP, pitaju se u Novom listu, nije zainteresiran za preostala 84 milijuna kubika, koliko se još nalazi u skladištu, nije poznato, pogotovo s obzirom na zbivanja u Ukrajini, odnosno najave Vladimira Putina da će Europi obustaviti isporuke plina.