Ivan Paladina, 34-godišnji predsjednik Uprave ponovo uspješnog Instituta IGH, ključni čovjek za stotine milijuna kuna vrijedne poslove ruskog poduzetnika i većinskog vlasnika Sergeja Gljadelkina, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva kako je nakon krize stabilizirano poslovanje tvrtke.

S preuzimanjem funkcije predsjednika Uprave IGH i nakon predstečajne nagodbe najavili ste da će se početkom 2017. vidjeti značajni pomaci Instituta. Gdje je IGH danas?

Moje se najave ostvaruju. Procijenio sam da će s početkom ove godine započeti drugo vrijeme za IGH i značajno bolje poslovanje te da će se mnogi čuditi odakle ovi rezultati, ali da ćemo mi znati.  Rekao sam tada da nas čeka i teška 2016., jer naime, 2015. smo završili s negativnim operativnim rezultatom od 10 milijuna kuna. U 2016, s obzirom na stanje ugovora, napravili smo prvu veliku razliku: smanjili smo broj zaposlenika za njih ukupno 100,  proveli program zbrinjavanja te smo godinu završili s pozitivnom EBITDA od 13 milijuna kuna. Godina 2016. za nas je značila prvu godinu rasta prihoda nakon 7 godina pada. Ono što je još značajnije tiče se stanja naših aktivnih neizvršenih ugovora na početku 2017. u odnosu na početak 2016. Naime, imamo 55% više ugovora i to zato što smo lani ugovorili 150% više poslova nego preklani, od čega se gotovo 50% odnosi na inozemstvo.

Je li ta ključna razlika ujedno i smjer kojim će se IGH dalje razvijati?

Svakako. Rezultat naše izvozne orijentacije je rast prihoda u prvom kvartalu od 30%, zatim 6,5 mil. kuna iznosi EBITDA, što je nešto iznad budžetiranog za 2017., obzirom na to da planirana EBITDA za ovu godinu iznosi 25 mil. kuna. I ono što je ključno - 30% prihoda ostvarili smo na stranim tržištima, dok je, usporedbe radi, IGH u zadnjih 7-8 godina imao ispod 10% prihoda iz inozemstva. Da nije bilo tog rasta u prvom kvartalu na ino tržištima ne bi bilo ovako značajnog rasta prihoda. No, sljedeća kvalitativna razlika je to što 30% više prihoda ostvarujemo s 20% manje zaposlenika. U odnosu na najbolje dane kad je IGH zapošljavao 1000 ljudi, danas je u Grupi nešto više od 500 djelatnika.

O kojim je sve tržištima riječ i koja su vama glavna?

Aktivni smo na 10-ak tržišta; u Sloveniji, Italiji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Gruziji i Ruskoj Federaciji te na Kosovu, no tri su nam glavna: Gruzija, BiH i Kosovo. Aktivno pripremamo ponude i za desetke tendera ozbiljnih veličina. Osim na ključnim tržištima, tenderirat ćemo i u zemljama poput Ukrajine, Makedonije, Albanije i Iraka. Upravo očekujemo rezultate 4 predana  natječaja gdje smo ušli u uži izbor za poslove prosječno vrijedne između 4 i 6 milijuna eura. U Makedoniji je posrijedi tender za nadzor gradnje autoceste, u BiH za nadzor i vođenje projekta TE, a i u Gruziji se natječemo za nove poslove.

Kako ste ušli na tržište Gruzije i kakva je njegova perspektiva?

Više od godinu dana bavimo se Gruzijom gdje smo osnovali ozbiljnu podružnicu u kojoj radi oko 40 zaposlenika, od toga 10-ak hrvatskih i 20-ak lokalnih inženjera. Sudjelovali smo u nizu tendera, i na početku nismo baš bili uspješni. Za nas je Gruzija velik izazov jer planovi investicija u cestovnoj infrastrukturi u sljedećih pet godina iznose 4 milijarde eura. Koliko je to zanimljivo tržište za nas pokazuje usporedba sa završenim hrvatskim investicijskim ciklusom u cestogradnji koji je iznosio 6 milijardi eura. Uspjeli smo ugovoriti pet  projekata, svi su u području cestogradnje gdje smo i najkompetentniji - nadzor i projektiranje, a donose nam 17% prihoda u 1. kvartalu. S obzirom na to da smo sve ugovore potpisali krajem 2016. i s realizacijom počeli na početku 2017., kao i s obzirom na značajne projekte za Gruziju, naš je maksimalni fokus na tome da kvalitetno izvršimo te ugovore. A kako se osjećamo sigurni i uvjereni da vladamo situacijom, vjerujem da možemo odraditi još poslova u projektima koje pripremaju.

Kako se razvijaju aktivnosti IGH-a u Ruskoj Federaciji?

Nažalost ne možemo se pohvaliti da radimo na projektima u cestovnoj infrastrukturi. Izniman trud smo uložili, ali nije urodilo plodom, iako sam siguran da će se i to dogoditi, samo je pitanje vremena.

Rekli ste i da je 2017. teška godina u finacijskom smislu. Što biste istaknuli kao glavni razlog?

Ne treba smetnuti s uma, bez obzira na značajna poboljšanja i stabilnu situaciju, da je ova i sljedeća godina značajna po pitanju obveza iz predstečajne nagodbe. Dobavljačima, Poreznoj upravi i ostalim vjerovnicima redovito vraćamo dug te je dosad podmireno nešto više od 120 mil. kuna, uključujući i kamate financijskim vjerovnicima, od čega više od 100 milijuna u gotovini. No, ove godine počinje obveza vraćanja glavnice. Riječ je o našim obvezama iz PSN, po 34 mil. kuna godišnje za 2017. i 2018. Oko 13 mil. kuna godišnje trebamo vratiti dobavljačima i Poreznoj upravi, a nešto manje od 21 milijun financijskim institucijama. Unatoč činjenici da nam se već od kraja 2018 (nakon ove dvije godine visokih obveza) godišnje obveze po PSN značajno smanjuju i za 2019. iznose oko 19 mil. kuna i potom su svake godine sve niže, Uprava je u posljednjih 7-8 mjeseci, što smo i najavili u GFI, uložila iznimne napore da se operativni cash flow tvrtke rastereti tih obveza i da se njihov iznos značajno smanji. Radimo na dodatnom financijskom restrukturiranju i moram priznati da sam u ovom trenutku vrlo optimističan u pogledu ishoda. No, još ne mogu iznijeti pojedinosti.

Pred završetkom je vaš veliki projekt u cestogradnji na Kosovu. Što dalje tamo planirate?

Aktivno pratimo tržište Kosova gdje su hrvatske tvrtke iznimno dobrodošle. Pripremaju velike projekte u cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, tako da vjerujem da će nam Kosovo biti u prvih 5 tržišta i u narednom razdoblju.

Gdje je IGH danas u Hrvatskoj u odnosu na najbolje godine?

Kad govorimo o ulozi IGH nekad i danas na domaćem građevinskom tržištu, nezaobilazna činjenica je da smo prepolovili svoje kapacitete u odnosu na najbolje godine. Činjenica je i da je kriza bila uzrokovana pogrešnim investicijskim odlukama i krivim tajmingom što je utjecalo na reputaciju IGH. Danas sam čvrsto uvjeren da naše operativno poslovanje utječe na vraćanje reputacije i to se vidi svakodnevno. Bez obzira na teški period, tijekom njega i pogotovo danas IGH nije jedan od ključnih sudionika građevinskog infrastrukturnog tržišta u Hrvatskoj, nego je ključan. Imamo više od 300 inženjera, a sljedeći sudionik na tržištu manje od 50. U regionalnim okvirima, a ne samo u Lijepoj našoj, riječ je o značajnim resursima i to je zapravo jedina vrijednost. Znanje i kompetencije naših inženjera su respektabilni, što sebi i drugima svakodnevno dokazujemo. Hrvatska je nama i dalje tržište na kojem ostvarujemo 70% prihoda, ali će taj udio, ne i iznos, padati. Prošli smo najteži period te u 6 godina očekujemo građevinske radove vrijedne od 6 do 7 milijardi eura iz EU fondova u segmentu voda i odvodnje, gospodarenja otpadom te željezničke infrastrukture, a u cestovnoj kreće projekt Pelješkog mosta. Procjenjujemo da je veličina tržišta inženjerskih usluga gotovo pola milijarde kuna godišnje samo iz EU projekata, bez privatnih i drugih javnih projekta.

Vjerujete da ćemo biti uspješni u povlačenju?

Čvrsto vjerujem da je pred nama period političke stabilnosti, s administracijom orijentiranom na investicije, infrastrukturu i razvoj gospodarstva. Državna administracija je i značajno povećala kapacitete za privlačenje EU sredstava, i moj odgovor je: da.

Kakvom vidite ulogu IGH u odnosu na projekt Pelješki most?

Pelješki most je vrsta projekta u kojem bi IGH morao imati određenu ulogu. Vjerujem da ćemo u realizaciji sudjelovati s barem nekom od naših usluga.

Kako ste se organizirali u pogledu povećanja kapaciteta znanja u projektima u kojima dosad IGH nije bio, od komunalne infrastrukture, upravljanja i gospodarenja otpadom, do financiranja i savjetovanja u financiranju iz EU fondova?

Osnovali smo Odjel za savjetovanje u EU fondovima, osnažili se dodatnim stručnjacima iz područja te već pružamo tehničku pomoć sektorima zaštite okoliša, prometa i infrastrukture kroz potporu u korištenju sredstava na projektima sufinanciranim iz EU. U području  hidrotehnike sudjelujemo u desecima aglomeracija, štoviše taj segment naših usluga je sljedeća ključna perspektiva IGH kad govorimo o izvozu u budućem razdoblju. Općenito je pred poduzećem intenzivniji period ulaganja u jačanje resursa i edukacije.

Kako objašnjavate minus IGH od oko 60 mil. kuna u 2016., o čemu će danas odlučivati skupština dioničara?

To je rezultat vrijednosnog usklađenja nekretnina u našoj bilanci te ne utječe na operativni rezultat, a niti na novčani tijek.

U kojoj je fazi projekt Kupari?

IGH-u je povjereno cjelokupno vođenje investicijskog projekta Kupari pa je to naša nova referenca u smislu nadogradnje znanja i kompetencija. Očekujemo i vjerujemo da ćemo i u daljnjim fazama projekta sudjelovati i s drugim uslugama procijenjene vrijednosti više desetaka milijuna kuna.

Kako to komentirate i kao direktor te suvlasnik Avenue ulaganja?

Nalazimo se u završnom dijelu pripremne faze projekta, u završnici revizije master plana i koncepta projekta. Započeli smo proces projektiranja, sačinili geodetski snimak stanja svih objekata, batimetriju, konzervatorski elaborat za hotel Grand i desetke drugih potrebnih pripremnih radnji i studija. Projekt uklanjanja postojećih objekata, osim hotela Grand, u završnoj je fazi i krajem ove godine biti spremni za početak rušenja. Projektiranje ćemo završiti u 12 mjeseci i sredinom 2018. počet ćemo s građenjem. Vjerujemo da će novi elitni resort zasjati u 2020.

Jeste li kao predsjednik NO-a Hidroelektre niskogradnje uključeni u njezinu predstečajnu nagodbu?

Aktivno sam uključen i mogu reći da je vidljiva potpora velike većine dobavljača, a kao predsjednik NO-a mogu reći da ne očekujem žalbe kao u prvom postupku. Vjerujem da će plan restrukturiranja biti izglasan idući tjedan. Optimističan sam da će se postupak pravomoćno okončati do kraja godine. U tri godine otkada je strateški partner Sergej Gljadelkin ušao u Hidroelektru, redovito su isplaćivane plaće, a tvrtka ima ugovorenih gotovo 400 mil. kn poslova. Ključni projekt pruga Dugo Selo - Križevci, na kojoj radi kao podizvođač, dobro se razvija. Hidroelektra ima izuzetnu priliku postati tržišni lider u realizaciji infrastrukturnih projekata koji su pred nama.