HŽ Infrastruktura je u 2015. ostvarila neto dobit od 60,6 milijuna kuna, dok je 2014. završena s dobiti od 157 tisuća kuna, a u 2013. s gubitkom od 838 milijuna kuna, izvijestili su u petak iz te tvrtke.

Prihodi HŽ Infrastrukture u 2015. iznosili su 1,37 milijardi kuna, a rashodi 1,31 milijardu kuna.

Također, ostvaren je pozitivan novčani tijek koji se u budućem razdoblju planira preusmjeriti na pojačano održavanje, što je u skladu sa smjerom koji je utvrđen u prethodnoj godini kada su u odnosu na 2014. pojačane aktivnosti na održavanju pruga uz niže operativne troškove.

Ostvarena dobit HŽ Infrastrukture od 60,6 milijuna kuna još je važnija kada se uzme u obzir da je za razliku od 2014., u 2015. cjelokupna dobit od 85 milijuna kuna koju je ostvarila tvrtka kći Pružne građevine ostavljena tome društvu za troškove restrukturiranja te nije uključena u prihode HŽ Infrastrukture, ističu iz tvrtke.

Član Uprave tvrtke Željko Kopčić, komentirajući rezultate kazao je kako su zadovoljni postignućima u godini iza njih.

"Bolje upravljanje zalihama, smanjenje cijena u nabavi te ukidanje nepotrebnih troškova koji nisu nužni za osnovno poslovanje neki su od ključnih razloga realizirane dobiti. U tome ćemo smjeru nastaviti i u ovoj godini, jer taj pristup omogućuje da fokus aktivnosti i sredstva koja su nam na raspolaganju usmjerimo na ono što je najvažnije, a to je povećanje razine kvalitete željezničke infrastrukture koja nam je povjerena na upravljanje", kazao je Kopčić.

U priopćenju se podsjeća kako je u svibnju 2015. potpisan ugovor o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetskom bankom) u iznosu od 79 milijuna eura. Dio kredita Svjetske banke iskorišten je za refinanciranje postojećih dugova prema komercijalnim bankama u iznosu od 230 milijuna kuna. Krediti komercijalnih banaka ugovoreni su po kamatnim stopama oko 5 posto, dok je trenutačna kamatna stopa po kreditu Svjetske banke 0,44 posto te se stoga u narednome razdoblju očekuju znatne uštede na troškovima financiranja.

U 2015. premašen je i plan obnovljenih kilometara pruge te je obnovljeno 26 kilometara više nego što je planirano, a ostvareno je i 457 milijuna kuna investicija u željezničku infrastrukturu.

Veseli i činjenica da je u 2015., nakon nekoliko godina pada, zabilježen blagi rast ukupnog opsega prometa u putničkom i teretnom prijevozu. U segmentu putničkog prijevoza i u protekloj je godini nastavljen trend rasta u prigradskome prijevozu. Najintenzivniji promet i prihod po kilometru pruge ostvaren je upravo u prigradskome prijevozu, i to na prugama od Savskog Marofa do Dugog Sela.

Kad se radi o teretnom prijevozu koji je već nekoliko godina liberaliziran te je udio novih prijevoznika na tržištu još uvijek minoran (1,2 posto), od sredine 2015. može se govoriti o intenziviranju aktivnosti, jer je vidljivo da novi prijevoznici na naše pruge donose i nove robe te se može očekivati da će u narednom razdoblju doći do povećanja njihova udjela na tržištu, navodi se.

I u 2016. u aktivnostima HŽ Infrastrukture težište će biti na nastavku provođenja ušteda u operativnome poslovanju te na maksimalnom intenziviranju rada na projektima sufinanciranim EU-ovim fondovima, ističu iz tvrtke.