Radi se o povredi ustavnih zakona, ustvrdili su čelnici Huaweija koji su jučer u to ime održali i konferenciju za novinare. Tužbu su podnijeli u saveznoj državi Teksas gdje je Huaweijevo američko sjedište. Kako su objasnili, radi se o neustavnosti članka 889 Zakona o autorizaciji nacionalne obrambene službe koji je usvojen u ljeto 2018. U njemu, prema Huaweiju, postoje odrednice koje onemogućavaju saveznim agencijama da nabavljaju opremu i usluge od Huaweija. Huaweijev rotirajući predsjednik Guo Ping izjavio je da Kongres nije pružio dokaze koji bi potkrijepili ograničenja ili dopustio da Huawei bude zakonski procesuiran, stoga traže trajnu zabranu ograničenja. Zakon, koji je potpisao predsjednik Donald Trump, nije samo nezakonit nego i zabranjuje Huaweiju poštenu konkurenciju, a to šteti američkim kupcima, ustvrdio je Guo Ping.

Optužbe bez dokaza

Tri desetljeća brinemo se o sigurnosti naše opreme. Nikada nismo instalirali "backdoor" (oprema koja omogućuje vlastima ulazak u podatke) niti ćemo ikada dopustiti da netko drugi instalira takvu mogućnost na našu opremu. Američka vlada proglasila nas je prijetnjom, no nikada nisu pružili nijedan dokaz koji bi potkrijepio te optužbe, pri tom nas još pokušavaju blokirati u drugim državama - istaknuo je Guo Ping. Američko-kineski rat, dakle, nastavlja se i dobiva novi zamah. Nova bitku otpočeo je Huawei kao odgovor na kontinuirane optužbe Sjedinjenih Država koje su gotovo u cijelosti protjerale ovu kinesku tvrtku sa svog teritorija.

Naime, SAD predvođen predsjednikom Donaldom Trumpom optužio je kinesku tvrtku za špijunažu, i to onu političku, i to taman u tijeku kinesko-američkih trgovinskih pregovora. Tvrde da su putem svoje telekomunikacijske opreme i mobitela prikupljaju podatke za kinesku vladu. Osim političke špijunaže, tužili su ih za krađu poslovnih tajni, točnije tehnoloških inovacija. Priča je dogurala to toga da je SAD tražio i realizirao uhićenje Huaweijeve direktorice za financije Meng Wanzhou, koju su optužili i za kršenje sankcija nametnutih Iranu. S obzirom na to da ona živi u Kanadi, tamošnje vlasti su je uhitile i određen joj je kućni pritvor. Bilo je to početkom prosinca prošle godine. Meng Wanzhou uvjetno je puštena iz kućnog pritvora i kanadski sud sada razmatra njezino izručenje, dok je ona odgovorila protutužbom. Meng je kći osnivača Huaweija Rena Zhengfeija, a njezin slučaj pogoršao je odnose između Kine, SAD-a i Kanade.

Tko sve koga i gdje zabranjuje

Naime, od kanadskog uhićenja mediji broje koliko je kanadskih građana uhićeno u Kini, čak je jedan, za razliku od dotadašnje prakse, osuđen na smrtnu kaznu zbog krijumčarenja droge. Osim eskalacije sukoba koja je zahvatila sjevernoamerički kontinent te Aziju, sukob se prelio i na ostatak svijeta. Australija i Novi Zeland zabranili su i ozakonili zabranu dijelova opreme, Japan je također na toj liniji, a i Europa je uhvaćena u špijunsko-trgovinskom rat Kine i SAD-a te je Amerikanci pozivaju na potpuni bojkot kineskog Huaweija. Ipak, Europa je troma i neodlučna te nema zajedničkog stava. Velika Britanija, koja je u početku opasno navijala za zabranu, naposljetku je ublažila stavove.

Njemačka je također odlučila za metodu jednako prema svim proizvođačima opreme. S druge strane Rumunjska oporba lobira za zabranu, dok Poljska, gdje je i utvrđeno da je zaposlenik Huaweija bio umiješan u domaću špijunažu, također lobira protiv Kineza. Hrvatska je ove godine domaćin summita inicijative "16 plus 1", platforme za suradnju Kine i 16 zemalja istočne i srednje Europe, a službenog stava nema.