Zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović održao je sastanak s predstavnicima tvrtki Atlantic, Šestan Busch, Dok Ing, Končar i Ericsson Nikola Tesla kako bi ih upoznao sa sankcijama Rusiji i posljedicama koje bi te tvrtke, ali i još njih nekoliko koje surađuju s Rusijom mogle imati. Među njima su, primjerice, i Podravka, Belupo, AD Plastic, Pliva, Agrokor...

Atlantic pošteđen

Objasnio im je, prenio nam je Klisović, kako se sankcije neće odnositi na ugovore koji su već sklopljeni, ali hoće na sve buduće. I to na području energetskog sektora, prikupljanja kapitala od tamošnjih financijskih institucija, IT sektora i proizvoda namijenjenih vojsci. Tako se, primjerice, postavilo i pitanje bi li pod sankcijama mogao biti i izvoz energetskih pločica Atlantic grupe, no kako se taj proizvod plasira samo u trgovinama, a ne vojsci, embarga za njih nema. Zapravo, kako kažu u Atlantic grupi, na njih se sankcije ne odnose.

- Atlantic Grupa u prvoj polovici 2014. na tržištu Rusije i ZND-a ostvarila je 5,6 posto svojih prihoda, što je dva posto više u odnosu na isti period lani - kažu u Atlanticu. Prema nekim procjenama, ako se sankcije prošire na druge proizvode, velike posljedice mogla bi imati Podravka čiji je izvoz u Rusiju 2013. iznosio oko 30 milijuna eura. Trenutačno će najveće posljedice imati Šestan Busch, tvrtka koja proizvodi vojne kacige te tvrtku ima i u Rusiji.

Nema zaobilaženja

I tvrtka Dok Ing, koja proizvodi za vojnu industriju, ima poslovnu suradnju s Rusijom, no kako su nam rekli, veće poslove već su na tom tržištu sklopili pa im sankcije ne bi trebale donijeti veće posljedice. U AD Plastiku su nam odgovorili da ne očekuju negativan utjecaj na poslovanje.

- AD Plastik grupa ima dvije tvornice u Rusiji i jednu u 40-postotnom vlasništvu. Iz tih tvornica isporučuju se svi proizvodi za kupce u Rusiji - kažu u toj kompaniji.

Končar je lani izvezao oko 4,2 milijuna eura svojih proizvoda u Rusiju, a Ericsson Nikola Tesla sklopio je ugovor o gradnji instalacija nove mobilne mreže u Rusiji. Kako smo članica EU, domaćim proizvođačima više ne bi smjelo pasti na pamet, što se u prošlosti događalo, da koriste zaobilazne puteve plasmana proizvoda, primjerice, preko svojih tvrtki u Srbiji ili BiH. Veliku cijenu platili smo kada smo bez obzira na zabranu uvoza šećera iz Brazila to učinili zaobilaznim putem i taj šećer prodavali kao hrvatski. Kazna nam je, između ostalog, bila niža kvota za izvoz.